Monografija „Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka“
izdavač: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, 2004.
dizajn: Vesna Rožman
urednica: Denis Nepokoj

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, više od pola stoljeća jedno od najvažnijih središta kulture Primorsko-goranske županije i grada Rijeke. Jedna od njegovih temeljnih djelatnosti već je godinama izdavačka djelatnost temeljena na vjerovanju da kutija olovnih slova nije mnogo, ali da je jedino što je čovjek do danas izumio kao oružje za obranu ljudskog ponosa, kako je davno napisao Miroslav Krleža.

I danas, kada slova više nisu olovna, a ni kutija nije ono što je nekad bila, pisana je riječ najsnažnija, najtrajnija i najvrjednija poveznica sadašnjosti s prošlošću i budućnošću. Kada nas vodi u prošlost pomaže nam otkriti još nepoznate dijelove mozaika znanja kojim upotpunjujemo spoznaje o vlastitu identitetu i tisućljetnom trajanju na ovim prostorima. No pisana je riječ i zalog za budućnost i stoga u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka potičemo nakladničku djelatnost i primarno je vezujemo uz izložbene i edukativne projekte, ali i uz obljetnice važne za povijest muzeja, Primorsko-goranske županije i grada Rijeke.

Muzejska izdanja objavljuju se u bibliotekama Monografije i katalozi, Edukativni programi i Vodiči muzeja. Nekim se izdanjima, vjerujemo opravdano, iznimno ponosimo.

Kada smo 2003. obilježavali 110. obljetnicu osnutka prvog muzeja i jednako toliko godina organizirane muzejske djelatnosti u Rijeci odlučili smo to predstaviti izložbom i knjigom. Monografija „Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka“ koju smo tada predstavili prvi je i do danas jedini cjeloviti prikaz razvoja muzeja u gradu, a njeni su autori nagrađeni Godišnjom nagradom Hrvatskog muzejskog društva, najvišom nagradom struke.

Novu smo monografiju „Iz muzejske riznice: 120 godina – 120 predmeta“ objavili  2013. godine, u povodu 120. obljetnice, simbolično predstavivši u njoj 120 muzejskih predmeta. Nanizali smo ih na muzejsku kolajnu priča i legendi koje govore o našoj prošlosti, ali i o znanju, iskustvu, ljubavi i – možda više od svega – strasti kolega od kojih smo baštinili bogatstvo materijalne kulture o kojoj danas skrbimo i od kojih smo učili biti ponosni čuvari katkad  jedva zamjetnih, ali neprocjenjivo važnih dokaza vlastite opstojnosti.

Osim monografija, Muzej uz veće izložbene projekte objavljuje i kataloge u kojima predstavlja bogatstvo matičnog fundusa koji svjedoči o kulturi življenja u Primorsko-goranskoj županiji i gradu Rijeci te potvrđuje iskonsku vezu tog područja s morem.

Navodimo  samo neka izdanja nastala isprepletanjem izložbene, izdavačke i edukativne djelatnosti.

Predstavljajući izložbama „Satovi iz fundusa muzeja“ (autorica Marica Balabanić Fačini) i „Portreti iz fundusa Muzeja“ (autorica Margita Cvijetinović  Starac) bogatstvo građe Kulturno-povijesnog odjela Muzeja, objavljeni su i katalozi istoimenih naslova koji su ukazali na kulturni identitet grada i na to da je Rijeka i na području urarstva i slikarstva uvijek slijedila europska dostignuća.

Katalog „Monumenta heraldica“ (autor Goroslav Oštrić) velik je doprinos poznavanju područja heraldike, ali i povijesti riječkog područja.

Katalog „Stranče – Gorica starohrvatsko groblje“ (autorica Željka Cetinić) opsežan je prikaz rezultata arheoloških istraživanja na području Vinodola koja su dala obilje podataka i vrijednu arheološku građu iznimno važnu za proučavanje razvoja duhovne i materijalne kulture Hrvata u prvim stoljećima njihova boravka na obali i priobalju istočnog Jadrana.

Lule – vrijedna građa Arheološkog i Kulturno-povijesnog odjela predstavljene su izložbom i katalogom „Lule iz fundusa muzeja“ (autorica Jasna Ujčić Grudenić). U katalogu su obrađeni različiti primjerci lula, ovisno o materijalu od kojeg su izrađene, a prikazan je i razvoj proizvodnje duhana na prostoru današnje Rijeke koji započinje sredinom 17. stoljeća.  

Izučavajući bogatu i dinamičnu povijest grada Rijeke i obilježavajući 90 godina od krvavih zbivanja na Božić 1920. godine, 2010. postavljena je izložba „D’ Annunzio – Božić 1920“ Izložba i katalog istoga naziva (autorica Tea Mayhew) osvijetlili su događanja na tzv. Krvavi Božić – od 24. do 30. prosinca 1920., ali i lik i djelo Gabriela D’ Annunzija, ratnika i pjesnika s najmanje pjesničkih ambicija.

Izložba „TeataRi povijesni prizori“ predstavila je 2013. godine bogatstvo građe vezane uz kazališni život grada od njegovih početaka do današnje nacionalne kazališne kuće – Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca. Katalog istoga naslova (autorica Denis Nepokoj) priča je o kazalištu – o povijesti i arhitekturi kazališta od prvih scenskih prikaza do suvremena teatra, o hrvatskim i riječkim kazališnim počecima te o historicističkom zdanju umjetnika arhitekture Hermanna Gottlieba Helmera i Ferdinanda Fellnera koji su Rijeci podarili kazalište dostojno velikih europskih gradova. 

Malen, ali sjajan dio fundusa muzeja koji svjedoči o velikoj važnosti zlatarskog obrta na prostoru Primorsko-goranske županije bio je poticaj za izložbu i katalog „Zlatni trag“ (autorica Ivana Šarić Žic). Oni su prikaz zlatarskoga obrta, njegove duge tradicije te raznorodnosti profanih zlatarskih proizvoda na području koji svojom djelatnošću obuhvaća Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka.

Grad Rijeka ima posebno mjesto u brodarstvu Hrvatske. Katalog „Riječko brodarstvo 20. stoljeća“ (autor Nikša Mendeš) kronologija je i pomni prikaz nekad slavnog riječkog brodarstva.

Izložba „Titanic – Carpathia“ postavljena u Muzeju 2012. godine, u povodu obilježavanja 100. obljetnice najveće mirnodopske pomorske tragedije, popraćena je i istoimenim katalogom (autor Nikša Mendeš), iscrpnim prikazom događanja kobne noći 15. travnja 1912.

Manifestacija Noć muzeja 2005. u Pomorskom i povijesnom muzeju obilježena je izložbom i katalogom „Ars erotica“ (autorica Margita Cvijetinović Starac) kojima je s kulturnoga i socijalnoga gledišta predstavljen povijesni pregled seksualnosti i njezin odraz u umjetničkom i svakodnevnom životu od prapovijesti do današnjih dana.

Bogata izdavačka djelatnosti muzeja vezana je i uz edukativne projekte. Biblioteka Edukativni programi utemeljena je 2007. objavljivanjem publikacije „Koliko poznajemo kraj u kojem živimo“ (autorica Margita Cvijetinović Starac). Publikacija je vezana uz projekt Upoznaj svoj kraj koji je trebao usmjeriti pozornost na bogatstvo kulturne tradicijske baštine te ukazati na značenje i potrebu njezina vrednovanja.

Edukativni projekt muzeja Volim grad – poznam grad potaknuo je objavljivanje edukativnih publikacija kojima se otkriva prošlost Rijeke zapisana u njezinoj spomeničkoj baštini. Tim je edukativno-izdavačkim projektom svaki gradski spomenik pretvoren u priču uklopljenu u mozaik povijesnih događanja koja su stoljećima iscrtavala urbanu sliku Rijeke. Edukativne publikacije „Guvernerova palača“, „Gradski toranj“, „Kazalište“ i „Crkva sv. Vida“ (autorica Denis Nepokoj) pridonijele su upoznavanju grada, njegove povijesne baštine, ali i upoznavanju uloge muzeja kao njezinih čuvara.

U sklopu edukativnog projekta Osviještena baština pokrenutog na području djelovanja Muzejske zbirke Kastavštine objavljene su edukativne publikacije „Igre i igračke“ i „Zastave“ (autorica Tamara Mataija). Osim osvještavanja vrijednosti lokalne baštine djeca upoznaju baštinske ustanove, njihov rad, metode istraživanja te način čuvanja i predstavljanja muzejskih i baštinskih predmeta.

Guvernerovu palaču, spomenik kulture upisan u Registar nepokretne baštine Republike Hrvatske, u interaktivnom vodiču „Tia putuje kroz 120 godina Guvernerove palače“ (autorica Denis Nepokoj) predstavlja djevojčica Tia, zanimljivim putovanjem kroz vrijeme i prostore nekadašnje rezidencije riječkih guvernera.

„Mala muzejska enciklopedija“ (autorica Denis Nepokoj) prvo je muzejsko izdanje u kojemu se građa izložena u stalnom muzejskom postavu predstavlja na enciklopedijski način. Nastala je suradnjom s učenicima starijih razreda osnovnih škola koja su – poštujući osnovno pravilo svake dječje enciklopedije – a to su vrhunske ilustracije i jasna objašnjenja, predstavila predmete iz stalnog muzejskog postava.  I nije to ni približno sve. Naše se objavljivanje izdanja koja predstavljaju fundus i djelatnost Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka nastavlja, naša je muzejska knjižnica sve bogatija naslovima koji otkrivaju prošlost punu zanimljivih anegdota, a sve više čitatelja i zanimanje za takvim izdanjima potvrda su da smo na pravom putu.

Neke od naslova možete i prelistati ovdje ili naručiti u našem muzejskom dućanu.