Medaljon
Rijeka(?), druga polovica 19. stoljeća
dar Valerije Medarić

 Blagdansko je vrijeme ono koje najčešće povezujemo s darivanjem. I dok tražimo nešto posebno i personalizirano ili podlegnemo masovnoj histeriji, svejedno, sigurno ni ne razmišljamo kako je sve počelo. Kad je i tko darovao prvi dar, zašto i kome i što je to zapravo bilo.

A povijest darivanja duga je koliko i čovjekovo prisustvo na Zemlji. Motivi su se mijenjali, načini i darovi također, ali u pozadini svakog darivanja je zahvalnost, naklonost, ljubav… no da ne budemo baš posve romantični, ponekad i koristoljublje ili isticanje osobnog statusa.

Dok su špilje još bile jedine čovjekove nastambe darivanje je bilo čin zahvalnosti za postignuća koja su koristila zajednici, plemenu. Vođa plemena darivanjem je pokazivao zahvalnost za postignuto, ali i utvrđivao svoj položaj u zajednici, svoju dominaciju među ostalim članovima plemena.

Ipak, i ostali članovi zajednice svoju su naklonost – naročito muškarci prema ženama – pokazivali darivanjem. Taj čin uručenja dara ženi nije bio samo znak naklonosti ili/i ljubavi već i znak muškarčeve sposobnosti da uzdržava obitelj i učini je sigurnom. No bio je to i znak koji je sugerirao uspjeh i moć onog tko je darovao što je pobuđivalo poštovanje ostalih članova zajednice.

Koliko simbola! I ne, nemojte ni pomisliti da je tako bilo u davnoj prošlosti jer, ako dobro razmislite, naći ćete puno sličnosti s vremenom u kojem živimo i s, možda, i vlastitim odnosom prema darivanju.

Iako danas sigurno ne bismo darovali zub neke životinje, lijepo oblikovan kamen ili granu, perje ptica… to su bili darovi među ljudima u prvobitnim zajednicama. I bili su vrlo cijenjeni jer zub se mogao objesiti na ogrlicu, perje uplesti u trake za kosu, a kamen objesiti na neki dio opreme. A nije ništa manje važno što su ga ostali članovi plemena mogli vidjeti.

Povijest darivanja apsolutno je fascinantna, a darivanje jedan od najtrajnijih svjetskih rituala. Davanje i značenje darova mijenjalo se tijekom vremena i premda je darivanje zajedničko svim civilizacijama, razlozi darivanja, kao i značenje darova, različiti su u različitim kulturama.

Tako tradiciju darivanja za rođendan dugujemo Egipćanima, a vezuje se uz krunidbu faraona, dan važniji od dana njihova rođenja. Nakit, usjevi, uporabni predmeti… pokapali su se s pokojnicima jer se vjerovalo da će im olakšati prelazak u zagrobni život.

I stara Grčka imala je utjecaj na ritual darivanja. Grci su vjerovali da će zli duhovi progoniti osobu na njezin rođendan pa su je posjećivali kako bi donijeli darove i dobre želje i time osujetili duhove. Od toga proizlazi i tradicija puhanja svijeća. Tako se slala poruka bogovima da zaštite voljenu osobu na njen rođendan.

Ni drevnom Rimu nisu bili imuni na čin darivanja i primanja darova. Tako su rimski carevi tijekom festivala Saturnalia koji se održavao u čast boga Saturna, bili darivani smokvama, suhim voćem, datuljama, a dan razmjene darova poznat kao Sigillaria bio je 19. prosinca kad su pučani razmjenjivali skromne darove.

Širenjem kršćanstva mijenjaju se i dani, odnosno datumi, vezani uz darivanje. Oko 336. godine javlja se božićno darivanje i to na dan Isusova rođena, 25. prosinca kad trojica mudraca – Gašpar, Melkior i Baltazar – daruju Isusa zlatom, smirnom i tamjanom.

Od tada se ustalilo božićno darivanje, a taj se običaj vrlo brzo proširio i izvan antičkog Rima. 

Tijekom srednjeg vijeka vrijedni su darovi simbol financijske snage i utjecaja, ali i put napredovanja prema institucijama moći ili u politici. No srednji vijek – uza sve nevolje koje su ga obilježile – uvodi novu kategoriju darova, one romantične, one koji pokazuju naklonost muškarca prema ženi. No nije to sve! Materijalni dar često prate i ljubavne pjesme, a potom se javljaju i personalizirani darovi namijenjeni baš određenoj ženi.

Kao što uvodi mnoge promjene u svakodnevnom životu renesansa uvodi i suptilne promjene u darivanju. Darovi su sve češće personalizirani, odnose se na neke posebne sklonosti onog kome se nose, a posebna se pažnja posvećuje njihovu umatanju i ukrašavanju. Darovi su promišljeni, rafinirani, u višim i bogatijim društvenim slojevima, skupi.

I tako, kroz stoljeća, sve do danas. Unatoč brojnim razlikama između kultura širom svijeta, sličnosti i dalje prevladavaju jer su ciljevi isti – širenje radosti, jačanje prijateljstva i/ili ljubavi i očuvanje tradicije darivanja. Pa neka tako i ostane. Neka darivanje ne bude tek obveza, neka bude način iskazivanja zahvalnosti i naklonosti onima koji su nam važni i do kojih nam je stalo jer darivanje jednako obogaćuje onog koji dar daje i onog koji ga prima, a sam taj čin ispunjava nas osjećajem topline i bliskosti.

I zato darujte, darujte sa srcem i smislom jer “Nitko nikad nije postao siromašan davanjem” (Anne Frank).

Želite li o medaljonu doznati više kliknite na naš Digitalni fundus na poveznici.