Phelvdiensis Alexandrini
Klaudije Ptolomej, Luca Antonio Giunta, Venecija, 1528.
U svom romanu Banket u blitvi Miroslav Krleža (1893.–1981.), najutjecajniji hrvatski pisac 20. stoljeća, je rekao da „kutija olovnih slova nije mnogo, ali je jedino što je čovjek do danas izumio kao sredstvo za obranu svog ljudskog ponosa“.
Puno se toga od tada primijenilo – slova više nisu olovna, a ni kutija nije ono što je nekad bila – ali pisana je riječ i dalje najsnažnija, najtrajnija i najvrjednija poveznica s prošlošću, ali i budućnošću. I zato knjiga u našem muzeju ima posebno mjesto.
Zbirka knjiga i periodike sadrži vrijedne knjige tiskane u razdoblju od prve polovice 16. do kraja 19. stoljeća, ali i izdanja od 20. stoljeća nadalje.
Osim što se kupuju, knjige pristižu i kao darovi, odnosno razmjenom sa srodnim ustanovama, pri čemu Muzej vlastita izdanja zamjenjuje za stručne i znanstvene publikacije, kataloge izložaba i knjige.
Stari fond osobito je vrijedan dio cjelokupnog knjižnog fonda. Iz pečata na knjigama doznajemo da su u Muzej pristigle iz Knjižnice Mažić iz Bakra, Gradskoga muzeja Sušak, Muzeja Hrvatskog primorja Trsat te donacijama od obitelji Fućak, Kurtini, Stečić, Paravić, Lupis, Frančišković, Celigoj, Šoić i dr.
Najstarija je knjiga Staroga fonda Phelvdiensis Alexandrini Almagestum čiji je autor slavni grčki matematičar, astronom i geograf Klaudije Ptolomej (oko 85.–oko 165.), a tiskana je u Veneciji 1528. godine. U knjizi je sustavno izložio antičku znanost o svemiru u okviru geocentričnog sustava koji se zasniva na pretpostavci da se Sunce, planeti i zvijezde gibaju oko Zemlje kao nepomičnoga središta svemira. Iako se zasniva na pogrešnoj pretpostavci Almagestum je znanstveni tekst s najduljom upotrebom – koristio se sve do početka 17. stoljeća.
Druga po starosti u našoj Zbirci je knjiga Vonn Gebüre und Billicheit tiskana 1550. godine u tiskari Christiana Egenolfa u Frankfutru na Majni. Knjiga prikazuje Ciceronov život (Marko Tulije Ciceron, rimski govornik, filozof i državnik /106. pr. Kr. – 43. pr. Kr./), a zanimljiva je i po tome što sadrži 104 bakroreza.
U Veneciji 1576. u tiskari Hæredes Ioan.Gryphija tiskana je knjiga autora Aeliusa Donatusa koja je komentar Terencijevih komedija s pjesnikovom biografijom. Terencije Afer Publije (oko 195. pr. Kr.–oko 159. pr. Kr.), rimski je komediograf čija djela – poslije Plauta (između 254. i 250. pr. Kr.–184. pr. Kr.) najznačajnijeg pisca komedija u rimskoj književnosti, bučnog majstora smijeha koji se, ne uvijek rafiniranim humorom, ruga ljudskim
nesavršenostima – predstavljaju odmak i prilagođavanje salonskoj publici. No njegova tankoćutna djela sa snažnom moralnom porukom i helenističkom uglađenošću nikad nisu osvojila posjetitelje velikih rimskih kazališta.
U muzejskoj Zbirci knjiga i periodike su i rječnici među kojima se vrijednošću ističe latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski rječnik Gazophylacium pavlina Ivana Belostenca (1593. ili 1594. – 1675.), tiskan u Zagrebu 1740. godine. Riječ je o riznici koja sadrži oko 40 000 latinskih i oko 25 000 ilirskih riječi i iznimno je važna za hrvatsku jezičnu znanost jer obuhvaća riječi iz triju narječja – kajkavskog, čakavskog i štokavskog – što i danas predstavlja posebnost hrvatskog jezika. Sjedinjavanje triju narječja karakteristično je za red pavlina kojemu Ivan Belostenec pristupa 1616. godine.
Vrijedne nam knjige otkrivaju i povijest pomorstva, a važne podatke nalazimo u djelima Editto politico di navigazione mercantile, carice Marije Terezije (1717.–1780.) tiskane u Beču 1774., Il corso di navigazione teorico-pratica, vol.1. i 2 autora Giacoma Mikocza tiskane u Veneciji 1883. i 1884., Portulano del mare Mediterraneo, Sebastiana Gorgolionea, tiskane u Livornu 1799. Tu su i djela Portolano-guida dei piloti Costieri del mari Mediterraneo, Adriatico, Arcipelago, Nero, Marmara ed Azoff, vol 1., autora A.B.Cosulicha, tiskan u Veneciji 1848. te Portolano del mare Mediterraneo, D’Enrica Michelota, tiskan u Marseilleu, 1806.
Najveći je broj knjiga u Starom fondu tiskan u Italiji – u Veneciji, Torinu, Milanu, Livornu i dr. ali ima ih i tiskanih u Beču, Parizu, Budimpešti, Hamburgu i dr.
Od djela tiskanih u Rijeci Muzej posjeduje knjige iz poznate tiskare braće Karletzky od kojih je najstarija Nahmenbuchlein zum Gebrauche der Landschulen iz 1819. godine te knjige tiskane u tiskari Emidia Mohovića Stabilimento tipolitografica fiumano.
Tu je i nekoliko brojeva Hrvatske vile iz 1882. i 1883. tiskane u tiskari Sloboda vlasnika Gavre Grünhuta kao i izdanja Primorske tiskare na Sušaku te tiskare A.M. Obizzi-a na Sušaku.
Među knjigama tiskanim u 20. stoljeću do danas važan je album Znameniti i zaslužni Hrvati 925. – 1925. objavljen prigodom proslave 1000. – godišnjice Hrvatskog kraljevstva, u tisku i opremi Hrvatskog štamparskog zavoda d.d. u Zagrebu, te Album zaslužnih Hrvata XIX. stoljeća što ga je izdao Matićev litografički zavod u Zagrebu 1899. godine.
U razdoblju od 1901. – 1903. godine u Leipzigu, u 16 svezaka, izlazi Brockhaus Konversation-Lexikon, , a od 1941., odnosno 1943. godine, u Zagrebu se tiska Hrvatska enciklopedija, svezak 1 – 4.
Fond periodike danas se popunjava naslovima neophodnim za rad Muzeja, pa je Muzej pretplaćen na Peristil, Obol, Numizmatičke vijesti, Obavijesti, Vijesti muzealaca i konzervatora, Informaticu museologicu, Muzeologiju, Radove Zavoda za povijesne znanosti, Zadar te austrijski časopis Dorotheum.
Periodika se prikuplja darovima i/ili razmjenom, a među periodičnim izdanjima s tematikom pomorstva posebno je važan časopis Pomorstvo, koji je uz kasnije utemeljen Pomorski zbornik, bio jedan od najznačajnijih izvora za proučavanje povijesti pomorstva te njegove gospodarske i društvene uloge.
Od 1970. godine Pomorski zbornik izlazi u Rijeci, a urednici su Vinko Antić, Radojica F. Barbalić, Vjekoslav Bratulić i Ante Turina. Sredinom 70-ih godina glavni urednik postaje Drago Crnković, koji vodi uredništvo do 90-ih godina. Pomorski je zbornik 1991. objavljen u izdanju Saveza društva za proučavanje i unapređenje pomorstva, a od 1992. izlazi u izdanju Društva za proučavanje i unapređenje pomorstva Republike Hrvatske.
Naša se Zbirka knjiga i periodike popunjava i dalje, a pisanoj se riječi, i kroz suvremene oblike komunikacije, posvećuje posebna pažnja.
Želite li o knjizi koju vam danas predstavljamo doznati više kliknite na naš Digitalni fond na poveznici https://digitalni.ppmhp.hr/?pr=i&id=24101
