Korzet, Italija, početak 20. stoljeća
Malo je koji odjevni predmet kroz povijest izazivao toliko kontroverza kao korzet. I hvalili su ga i s prezirom na njega gledali, bio je simbol potlačivanja žena, ali i njihove snage i mijenjao se usporedno s mijenjanjem statusa žene i njene uloge u društvu.
Njegova je povijest duga. Prvi dokazi o odjeći nalik korzetu nalaze se u Kreti od oko 3000. do 1100. godine prije Krista. Riječ je o umjetničkim prikazima žene u korzetu s metalnim pločicama koje su sužavale struk i naglašavale prsa, što je gornji dio tijela oblikovalo u oblik slova V i podizalo grudi.
Tijekom te daleke prošlosti korzete su, kako bi im se kralježnica pravilno razvijala, nosila i djeca.
Odjevni predmeti koji oblikuju struk pojavljivali su se sporadično u Europi i tijekom srednjega vijeka, a nosili su ih i žene i muškarci.
Razdoblje renesanse mijenja odnos prema modi koja se odražava i na korzet. On postaje zaseban predmet donjeg rublja, sprijeda ili straga povezan čvrstim materijalima poput drva, kosti ili roga umetnutih između dvaju slojeva tkanine. Korzeti koji su se vezivali sprijeda često su imali ukrašenu ploču koja je skrivala vezice.
Žene u Španjolskoj u 16. stoljeću nose korzete poduprte okomito postavljenom drvenom ili koštanom šipkom (ili dvije, ako je odjeća bila zavezana sprijeda) u nas poznatom kao fišbajn prema njemačkoj riječi čije je izvorno značenje riblja, sipina ili kitova kost, odnosno tvrdi obruč korzeta.
Korzet je, u svojim ozbiljnijim počecima, bio odjevni predmet viših društvenih slojeva no njegova je privlačnost utjecala i na žene skromnijeg podrijetla koje su se snalazile izradom korzeta prema uzoru na one koje su vidjele u bogatijim kućama. Ti su korzeti bili jednostavniji, izrađeni od jeftinijih tkanina, a potporu i pojačanje imali su od trskina pruća.
Nakon Francuske revolucije korzet, pod utjecajem novog modnog trenda koji zagovara jednostavniju odjeću, izlazi iz mode, odnosno, nosi se mekani steznik bez koštanih podupirača no želja za „savršenom“ figurom na velika ga vrata vraća i on postaje must have svake modno osviještene žene.
I tako se s vremenom, odjevni predmet koji je u početku bio pripijeni steznik bez rukava, razvio u donje rublje s rubovima od kitove kosti, a zatim od metala, koji su okruživali rebra i stiskali prirodni struk. Oblik korzeta evoluirao je tijekom godina korištenja, izmjenjujući se između duljih varijanta koje su pokrivale bokove do kraćih verzija koje su bile usredotočene na struk. Korzeti su pomogli u oblikovanju tijela u prepoznatljive siluete, od oblika pješčanog sata popularnog u 1800-ima do slova “S” iz 1900-ih.
Tijekom 19. stoljeća uzak struk cilj je za kojim teži svaka žena. Korzeti oblikovani poput pješčanog sata i ojačani kitovom kosti i metalom nose se kako bi se postigla savršena forma tijela ili kako bi joj se barem približilo, a to nasilno iskrivljavanje i stiskanje tijela nastavlja se sve do početka 20. stoljeća. U različitim varijantama, jeftinije ili skuplje, korzete nose žene svih društvenih slojeva.
No istovremeno se zahuktavaju rasprave o štetnosti korzeta za žensko zdravlje. Neki su liječnici okrivljavali steznik za bolesti dišnog sustava, deformacije rebara pa čak i oštećenja unutarnjih organa i pobačaje, dok su drugi odobravali „umjerene“ ili „zdrave“ steznike koji su bili manje kruti i pomagali su poduprijeti tijelo.
Razvojem tehnologije u 20. stoljeću dolazi i do novih tipova korzeta, a uvođenje čelika u modnu industriju omogućilo je velika poboljšanja u kreiranju korzeta i stezanju struka. No moda se (opet) mijenja. Početkom 20. stoljeća korzeti gube na popularnosti čemu pridonose i prvi ozbiljniji počeci bavljenja sportom i vježbanjem. A ono traži i slobodniju odjeću. U modu se vraća prirodna figura, a s tim modnim imperativom i lagani i elastični sportski korzeti koje nose žene privučene novim, aktivnim stilom života. Za tanak struk – koji unatoč svemu nikad nije izašao iz mode – žene su počele držati dijetu i više vježbati kako bi pravilnom prehranom i fizičkom aktivnošću oblikovale svoje tijelo.
Neki modni dizajneri 1910-ih i 1920-ih potpuno prestaju koristiti korzet u svojim haljinama i odjevnim kombinacijama. Ipak… zagovornici korzeta ne popuštaju. Oglasi i članci o najnovijim stilovima korzeta pojavljuju se u Vogueu tijekom ranog 20. stoljeća kao dokaz da žene, svemu usprkos, još uvijek traže ovakvo rublje.
A onda se, za potpuni izgon korzeta iz gotovo svih modnih kombinacija „pobrinuo“ Prvi svjetski rat. Elegantne modne kombinacije, maštoviti modeli haljina, naglašen struk i raskošni dekolte pokleknuli su pred ratom koji je nametnuo posve nova „modna“ pravila. Sve više žena nosi uniforme, a svila, damast, brokat samo su predmeti želja. Na modnu scenu stupio je pamuk.
U kasnim 1930-ima dolazi do pokušaja nekih dizajnera da vrate korzet s koštanim podupiračima, no opet rat, sada Drugi svjetski, dokida sve takve pokušaje, a do 1950-ih korzet je zamijenjen grudnjakom. I premda možda prestaju biti dio svakodnevne rutine suvremene žene, korzeti nikada nisu istinski nestali iz mode.
No… sedamdesetih godina prošloga stoljeća jedna je snažna žena „uzela korzet u svoje ruke“ i dala mu svoj, sasvim prepoznatljiv pečat. Vivienne Westwood (1941.–2022.), jedna od najutjecajnijih britanskih modnih dizajnerica u svoju historicističku punk estetiku uvodi korzet i daje mu novo značenje. On više nije sredstvo koje žene sputava, upravo suprotno, on je osnažuje. Potaknuti njenim primjerom krenuli su i njeni muški kolege pa francuski dizajneri Jean-Paul Gaultier (1952.) i Thierry Mugler (1948.–2022.) u svoje dizajne 80-ih godina uključuju korzete. Gaultierov najpopularniji dizajn, ružičasti satenski korzet, ikonično je nosila Madonna tijekom svoje turneje Blonde Ambition 1991. godine.
S korzetima ili krojevima sličnim korzetima u svojim dizajnima eksperimentiraju i Yves Saint Laurent (1936.–2008.), Tom Ford (1961.), Stella McCartney (1971.) i Nicolas Ghesquière (1971.) u Balenciagi. Korzet je ponekad vanjski dio odjeće predizajniran iz donjeg rublja u gornju odjeću, ponekad se nazire ispod odjeće, a ponekad tek naslućuje.
Uz bok slavnih dizajnera, gotovo neprimjetno, svrstao se i jedan „naš dečko“ i ostvario svjetsku slavu što, s obzirom na ogromnu konkurenciju u svijetu mode, nije nimalo jednostavno. Juraj Zigman svoj je kreativni put započeo u Kostreni, a danas je jedan od najcjenjenijih hrvatskih modnih dizajnera. Njegove su kreacije korzeta poznate i daleko izvan granica naše zemlje. Surađivao je sa slavnom repericom Nicki Minaj, koja je njegov korzet, rađen posebno za nju, odjenula u svom najnovijem spotu koji je u samo 24 sata pregledan više od 50 milijuna puta!
I Rita Ora, Fergie, Cardi B, Cheryl Cole, Bebe Rexhom zasjale su na svjetskim pozornicama u korzetima ovog sjajnog hrvatskog dizajnera kojem je upravo korzet stalna inspiracija.
Korzet je nezaobilazan i u modnoj fotografiji kao jedan od simbola ženstvenosti koji povezuje eleganciju i seksepil.
I tako, unatoč mnogobrojnim pokušajima izgona korzeta iz ženskih ormara i ladica, on je i danas tu. Kao dio donjeg rublja ili kao gornji, vidljiv dio odjeće, korzet je zadržao popularnost do današnjih dana, a i najveći su osporavatelji korzeta shvatili – u ovom ili onom obliku, vidljiv ili nevidljiv, „s potpisom“ ili bez njega – korzet će uvijek biti dio modno osviještene, suvremene, snažne žene.
A želite li doznati više o korzetu koji smo vam predstavili kliknite na naš Digitalni fundus na poveznici https://digitalni.ppmhp.hr/?pr=i&id=24374