Libreto opere Rovilda di Messina
G. Frigerio, Ivan Zajc, Rijeka, 1859.
3. kolovoza 1832. – 16. prosinca 1914.
Riječki kazališni život ili život na sceni, u različitim su razdobljima njegova, gotovo dva i pol stoljetnog trajanja, obilježili ljudi koji su svojim znanjem, talentom i, možda više od svega, strašću prema toj, po svemu specifičnoj grani umjetnosti, ispisivali kazališnu povijest grada bogate i burne prošlosti. Povijest što se poigravala Rijekom utjecala je i na riječku scenu na kojoj se izmjenjuju kazališne skupine i pojedinci ostavljajući na tim daskama koje život znače trajan trag.
Poduzetni Giuseppe Bono 1765. gradi prvo riječko zidano kazalište, svestrani Andrija Ljudevit Adamić fasciniran kazališnim životom Beča gradu 1805. daruje teatar kakvom neima nit u Tarstu druga, a umjetnici arhitekture Hermann Gottlieb Helmer i Ferdinand Fellner monumentalnom arhitekturom novoga kazališta – Teatra Comunale (Općinskoga kazališta) ispisuju jednu od najljepših stranica arhitekture historicizma u Rijeci.
Ipak, jedno ime, jedan lik iza čije se skromnosti i jednostavnosti krije talent prepoznat u europskim prijestolnicama glazbe i djelo koje smo baštinili u obliku neprocjenjivo vrijedna glazbenoga opusa, Riječane i danas čine ponosnim sugrađanima velikoga maestra.
Ivan pl. Zajc čije ime danas nosi riječka, jedna od četiriju nacionalnih kazališnih kuća, ispisao je najsjajnije stranice riječkog glazbenog života.
Naslijedivši sklonost prema glazbi od svoga oca Ivana Nepomuka Zajca, vojnog kapelnika i učitelja gudačkih glazbala te dirigenta kazališnog orkestra, Ivan pl. Zajc već sa šest godina nastupa pred prepunim gledalištem Adamićeva kazališta. Možda je upravo taj nastup odredio budućnost mladoga Zajca koji, unatoč očevu htijenju da ga usmjeri u sigurnije odvjetničke vode, nastavlja školovanje na Konzervatoriju u Milanu.
U grad u kojem je rođen i u kojem provodi djetinjstvo, Zajc se vraća 1855. i iste godine prvi put javno nastupa u Adamićevu kazalištu, tada Teatru Civicu di Fiume. Nedugo nakon toga postaje ravnatelj i koncertni majstor kazališnog orkestra, a 1859. godine piše libreto za operu Rovilda di Messina i posvećuje je Bartolu Benediktu Zmajiću, velikom županu Riječke županije.
Kao mali, vrijedan biser riječke glazbene povijesti, rukopis libreta opere Rovilda di Messina Ivana pl. Zajca danas se čuva u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka.
Uvezan je u baršunaste korice sa stiliziranim zlatnim ukrasima i lirom, a uz njega je i pismo Ivana pl. Zajca vitezu Bartolu Benediktu Zmajiću.
Libreto je 1950. Muzeju darovao unuk Bartola Benedikta Zmajića, Bartol Zmajić.
Želite li o libretu doznati više kliknite na naš Digitalni fundus na poveznici https://digitalni.ppmhp.hr/?pr=i&id=14876
