Tiskar Karletzky sa suprugom
Christian von Maÿr, Rijeka, 1832.
https://digitalni.ppmhp.hr/?pr=i&id=22109
Osamnaesto stoljeće u Rijeci započelo je proglašenjem grada slobodnom lukom 1719. godine. Učinio je to car Karlo VI., nakon što je 1659. car Leopold, poveljom pisanom latinskim jezikom na pergameni, Rijeci podijelio grb. Podrazumijeva to značajne privilegije osobito važne za razvoj trgovine i prometa što utječe i na razvoj grada. Započinje vrijeme napretka, a s njim i vrijeme intenzivna doseljavanja u grad. Poduzetnici, trgovci, kipari i graditelji… u mali srednjovjekovni grad unose dašak europskog načina življenja. Među njima je i tiskar, Čeh Lorenz Karletzky. Iako je Lorenz Karletzky – odlukom Gradskog vijeća od 24. srpnja 1779. – službeno postao prvi registrirani tipograf u Rijeci, potreba za knjigom i tiskarom iskazala se u gradu još u 16. stoljeću.
Prve knjige na hrvatskom jeziku u Rijeci tiskane su 1530. i 1531. u glagoljskoj tiskari biskupa Šimuna Kožičića Benje, osnovanoj samo sedamdeset i pet godina nakon Gutenbergova epohalna otkrića. Tiskara biskupa Benje ima veliku kulturološku i povijesnu vrijednost zahvaljujući kojoj je Rijeka ušla u sam vrh europske pismenosti.
I tiskara Karletzky koja je sve do 1889. zadovoljavala potrebe riječkog tiska, dio je riječke povijesne priče vezane uz knjigu. U početku je smještena u prostorijama isusovačkog Seminara, a potom seli u kuću Karletzky na Piazzi Adamich (danas Trg 128. brigade HV). Prvijenac te prve latiničke tiskare u Rijeci objavljen je 1781. godine. Riječ je o dvojezičnom popisu lijekova „Tassa medicamentoru“. Karletzky nastavlja s radom i 1790. tiska knjigu „Pisme koje se pivaju pod svetom missom zajedno s’ pismom prid pridiku“. Jedan se primjerak te prve knjige tiskane u Rijeci latinicom na hrvatskom jeziku, danas čuva u knjižnici Franjevačkog samostana na Trsatu.
Nakon smrti Lorenza Karletzkog tiskaru vodi supruga Rosina, a potom, pod nazivom Stamperia Fratelli Karletzky, sinovi Giuseppe i Antonio koji unapređuju očev posao i uz tiskaru osnivaju knjigovežnicu, papirnicu i knjižaru. Pod austrijskom vojnom upravom od 1813. do 1814. braća Karletzky tiskaju prve riječke novine – Notizie del giorno. Novo doba tiskare započinje uspostavom Ugarskog primorja. Kao Tiskara kraljevskog gubernija i čitavoga Ugarskoga primorja ima povlašten status i monopol, a od 1823. do 1848. u njoj je tiskano stotinu i pet naslova. Tiskara prestaje s radom 1889., a obitelj Karletzky u povijesti riječkog tiskarstva i novinstva ostavlja neizbrisiv trag.
