Dopisnica s mora
1900.

Priča o modi i društvenim promjenama koje su mijenjale svijet

Živimo u vremenu u kojem nas malo toga može sablazniti, šokirati ili iznenaditi. Jednostavno je – sve nam je nadomak ruke, odnosno klika mišem. Nema tajna, skrivenih sadržaja, nedoumica. Teško je reći je li to dobro ili loše, ali da su znatiželjnici napokon došli na svoje, nema dvojbe.

Danas kad ništa nije skriveno, teško je zamisliti da je, možda pod najvećom lupom kritičara i dušobrižnika, oduvijek bila moda. Moda, kao društveni fenomen u povijesnom kontekstu zahvaća gotovo sve aspekte života, pa i vrlo suptilna područja osobne identifikacije. I zato ćemo danas, u ovo ljetno doba, zaroniti u vrijeme u kojem je jedan odjevni predmet izazvao buru skandala, osuda i zabrana. Riječ je dakako o bikiniju. Danas ga gotovo nitko ne doživljava kao posebno revolucionaran komad odjeće – dio je uobičajene ljetne garderobe, simbol odmora, uživanja u morskim radostima i bezbrižnih dana na plaži. No kada se prvi put pojavio, bio je toliko šokantan da je izazvao gotovo jednaku pažnju kao i puno ozbiljniji događaji.

Povijest bikinija puna je kontroverza, ali kakva bi to bila priča da je ne prate kontroverze? Jer bikini sigurno nije onaj tip odjevnog predmeta koji jednostavno služi svrsi. On je onaj koji izaziva rasprave, skandale, zabrane i promijeni način na koji razmišljamo o tijelu, modi i slobodi izbora. I zato priča o bikiniju nije tek priča o komadu odjeće, to je priča o modi i društvenim promjenama, svjetonazoru i uvjerenjima.

Plaže danas nisu ni nalik plažama prije stotinjak i više godina, a ni boravak na plaži onda i danas nema puno sličnosti. Plaže su u 19. stoljeću bile daleko od mjesta hedonizma i neobuzdanosti jer se boravak na moru nije povezivao s uživanjem i sunčanjem, već s liječenjem. More se smatralo izvorom zdravlja, liječenja, ali i tjelesne discipline.

A kad smo kod tjelesne discipline, ona se, između ostalog, posebno odnosila na kupaće kostime. I njihova je funkcija, posve suprotno od kupaćih kostima danas, bila što više pokriti tijelo. I tako su prvi moderni kupaći kostimi više sličili svakodnevnoj odjeći nego onome što danas povezujemo s plažom. Žene su nosile posebne haljine za kupanje, često s rukavima i visokim ovratnicima, a ispod njih duge hlače. Neki su modeli bili toliko zatvoreni da je bilo teško zamisliti kako se u njima uopće može plivati. No praktičnost nije bila glavna briga, a društvena su se pravila morala poštovati. Za poštovanje pravila bila je nadležna i tzv. kupaća policija, koja je nadzirala koliko kože smije biti otkriveno. Koliko bi danas imala posla!?

Ipak, razvoj prometa, bolja povezanost mora s kontinentom, more je učinila bližim i onima koji nisu živjeli u njegovoj blizini pa s vremenom plaže prestaju biti samo lječilišta za dobrostojeće članove društva, one postaju nova odredišta za odmor i zabavu. A odmor i zabava, znate i sami, ne poštuju zabrane i ograničenja, pa su u novim okolnostima, dotad stroga modna pravila, postala manje restriktivna. Jer, znate i sami, moda se mijenja, a mijenja se najčešće onda kad se pojavi netko dovoljno hrabar da prekrši pravila.

Kad je kupanje postalo opće popularna aktivnost, pojavila se i potreba za posebnom odjećom koja će zadovoljiti stroga pravila „pristojnosti“ i društvene skromnosti, ali i olakšati plivanje. Korak po korak, zaveslaj po zaveslaj i otvoren je put novim pravilima na plažama. A kad je 1900. plivanje postalo olimpijski sport, doduše tada još samo za muškarce, čak i oni najćudoredniji shvatili su da se nešto mora promijeniti i da je potrebno poraditi na funkcionalnosti kupaćih kostima.

Do 1910. godine ženski su kupaći kostimi postali znatno manje kruti i teški. Žene su počele otkrivati ruke, rubovi haljina za kupanje podizali su se do sredine bedara, a dizajneri su koristili sve manje tkanina kako bi oblikovali kostime koji više nisu potpuno skrivali žensku figuru.

Kako je plivanje kao sport postajalo sve popularnije, a osobito kad i  žensko plivanje 1912. postaje olimpijska disciplina, mijenjaju se i kupaći kostimi. Postaju jednostavniji, uži i lakši, omogućujući veću slobodu pokreta u vodi. Te su promjene otvorile put novim modelima i označile početak modernijeg pristupa odjeći za kupanje. Na scenu stupaju i modni dizajneri.

I tako je krenulo. Dvadesetih godina prošlog stoljeća plivanje, boravak na plaži i sunčanje postali su nov načina provođenja slobodnog vremena, a modni dizajneri nisu posustali pred ovim izazovom. Naprotiv! U priču o kupaćem kostimu uključio se i modni časopis Vogue i naravno Hollywood, koji promoviraju ideju o kupaćem kostimu kao simbolu elegancije, privlačnosti i glamura. Nema dvojbe, počelo je novo poglavlje u povijesti ženskih kupaćih kostima – ono u kojem plaža postaje pozornica, a kupaći kostim odraz osobnog stila, modne osviještenosti, ukusa i statusa, ali i društvenih promjena koje su obilježile 20. stoljeće.

Iako su dvodijelni kupaći kostimi bili uobičajeni u godinama prije Drugoga svjetskog rata, oni su se znatno razlikovali od bikinija kakav poznajemo danas. Najčešće su prekrivali pupak i otkrivali tek mali dio kože oko struka. Bili su svojevrsni kompromis između želje za većom slobodom i još uvijek prisutnih društvenih pravila o pristojnosti.

A onda na scenu, samouvjereno i odlučno stupa Louis Réard (1897.–1984.), francuski inženjer strojarstva i poduzetnik, i na pariškom bazenu Piscine Molitor, uz veliko zanimanje medija i javnosti, u srpnju 1946., svijetu predstavlja bikini. Ako ste pomislili da je sve prošlo lako, prevarili ste se. Réardov je bikini bio toliko provokativan da ga nijedna profesionalna manekenka nije htjela nositi. No Réarda to nije obeshrabrilo. Angažirao je Micheline Bernardini, plesačicu iz pariškog Casina, koja je tako postala prva žena koja je javno odjenula bikini.

A naziv bikini… Pažljivo je i domišljato ovaj inženjer, koji je – nimalo slučajno – završio u modnim vodama, odabrao naziv odjevnog predmeta koji je izazvao tako oprečne reakcije. Tek nekoliko dana prije predstavljanja bikinija, na atolu Bikini u Tihom oceanu Sjedinjene Američke Države provele su nuklearna testiranja, a Réard je pretpostavio da bi njegov bikini mogao izazvati jednako snažnu „eksplozivnu“ reakciju u svijetu mode kao što su imala nuklearna testiranja na svjetsku javnost. I nije se prevario. Njegov je bikini osvojio svijet i zauvijek promijenio povijest kupaćih kostima. I ne! Nije svaki oskudniji kupaći kostim bikini! Réard je postavio pravilo koje se citiralo godinama: „Bikini nije pravi bikini ako ne može proći kroz vjenčani prsten.”

Tako je 1946. godine započela priča o jednom od najpoznatijih odjevnih predmeta u povijesti mode – malenom bikiniju koji je izazvao velike rasprave o tijelu, slobodi i promjenama društvenih vrijednosti.

Od raskošnih haljina u kojima se nekada odlazilo na kupanje, preko neobičnih naprava poput kabina za kupanje i „kupaće policije“ sve do sićušnih bikinija koji su danas simbol ljeta – povijest ženskih kupaćih kostima puna je iznenađujućih, zabavnih i ponekad gotovo nevjerojatnih priča.

Iako je bikini nastao u Francuskoj, nije odmah osvojio svijet. U mnogim europskim zemljama, a posebno u Sjedinjenim Američkim Državama, javnost ga je isprva doživljavala kao previše provokativnog. No opet se umiješao Hollywood, a ideal ženstvenosti oblikovale su filmske zvijezde poput Marilyn Monroe, Rite Hayworth i Brigitte Bardot. Baš su ove dame pridonijele stvaranju nove slike žene – samouvjerene, elegantne i svjesne vlastita izgleda.

Danas nam se bikini čini potpuno običnim, a činjenica da mu posvećujemo blog, možda posve neobična. No upravo je u tome njegov šarm. Bikini nikad nije bio samo komad tkanine. On je trag velikih društvenih promjena – priča o tome kako se mijenja odnos prema tijelu, modi i slobodi življenja.

Iako bikini ima pomalo skandalozne početke i trebalo je vremena da ga društvo prihvati, danas teško možemo zamisliti ljeto bez njega. Od holivudskog glamura pedesetih, preko slobodoumnog duha šezdesetih i sedamdesetih, neonske energije osamdesetih, minimalizma devedesetih i blještavila početka 2000-ih – prošao je nevjerojatan put. Mijenjao je oblike, boje i materijale, ali jedno je ostalo isto: jedan je od najprepoznatljivijih modnih simbola 20. i 21. stoljeća. Malen po količini tkanine, ali golem po utjecaju – bikini je dokaz da ponekad upravo najmanji predmeti mogu ispričati najveće priče. Bikini je, nedvojbeno, jedan od njih.