Ana Zmajić s bisernom ogrlicom
Giovanni Simonetti, Rijeka, 1869.
Povijest bisera duga je i prepuna zanimljivosti. Otkriveni su prije početka pisane povijesti, pa je teško njihovo otkriće pripisati određenom vremenu ili mjestu. Ipak – zahvaljujući fragmentu bisernog nakita pronađenom u sarkofagu perzijske princeze koji datira iz 420. godine prije Krista, a koji je danas izložen u muzeju Louvre u Parizu – znamo da su tisućljećima predmet želja ne samo žena već i muškaraca.
Biser je kroz povijest, svojim toplim sjajem i svjetlucavim preljevima, bio jedan od najcjenjenijih i najtraženijih dragulja. Stari Egipćani toliko su cijenili bisere da su ih pokapali s njima, a legenda kaže da je Kleopatra otopila jedan biser u čaši vina i popila ga, kako bi dobila okladu s Markom Antonijem i dokazala mu da samo jednim obrokom može pojesti bogatstvo cijele nacije.
Bisere su, zbog njihove ljepote i povezanosti s ljubavlju i brakom cijenili i stari Grci koji su ih smatrali suzama bogova, a u antičkom Rimu biseri su se smatrali ultimativnim simbolom bogatstva i društvenog položaja koje si je moglo priuštiti samo najbogatije plemstvo. Bili su tako dragocjeni da je u 1. stoljeću prije Krista Julije Cezar donio zakon kojim je nošenje bisera ograničeno samo na vladajuće klase.
Bizantsko Carstvo, pooštrilo je pravila pa je samo caru bilo dopušteno nositi ovo dragocjeno kamenje.
Tijekom mračnog srednjeg vijeka, dok su lijepe djevojke iz plemstva brižljivo čuvale svoje delikatne biserne ogrlice, vitezovi su ih često nosili u borbi vjerujući da će ih moć ovih sjajnih dragulja zaštititi od zla.
Ni protok vremena ne umanjuje čar bisera pa su u razdoblju renesanse kraljevski dvori Europe bili preplavljeni biserima. Razdoblje dinastije Tudor u Engleskoj (1485.–1603.), zbog popularnosti kamena među višom klasom osobito tijekom 16. stoljeća, nazivalo se biserno doba. Vidljivo je to i na portretima na kojima su članovi kraljevske obitelji slikani u odjeći ukrašenoj biserima i s raskošnim bisernim nakitom. Budući da su biseri bili tako visoko cijenjeni, brojne su europske zemlje donijele zakone koji zabranjuju da ih nosi bilo tko osim plemstva.
Tijekom europske ekspanzije u Novi svijet, otkriće bisera u vodama Srednje Amerike pridonijelo je bogatstvu Europe. Nažalost, pohlepa i žudnja za prirodnim biserima doveli su do iscrpljivanja gotovo svih američkih populacija bisernih kamenica do 17. stoljeća pa su sve do ranih 1900-ih, prirodni biseri bili su dostupni samo bogatima i slavnima.
Promjene se događaju početkom 1900-ih kad u Aziji počinje prvi komercijalni uzgoj morskih bisera, a osobito kad uzgojeni biseri, oko 1920-ih, gotovo u potpunosti zamjenjuju prirodne bisere. Tada oni postaju dostupniji, čineći ovaj klasični dragi kamen pristupačnim gotovo svim budžetima i prisutnim u svim modnim stilovima i epohama.
No prije toga, 1916. godine, slavni je francuski draguljar Louis-François Cartier (1829.–1904.). zamijenio dvije biserne ogrlice za trgovinu na Petoj aveniji u New Yorku. Sve ostalo je povijest.
I tako, dok uživamo u ljepoti bisera malotko razmišlja o tome kako i gdje nastaje prirodni biser. I zato se vraćamo na početke… barem one o kojima nešto znamo…
Posebnost bisera je i u činjenici da se za razIiku od ostalog dragog kamenja koje se vadi iz zemlje, rađaju u moru i ta jedinstvena priča o nastanku bisera prožeta misterijem, mitovima i legendama, fascinira ljude od davnina. Pokušavajući otkriti misterij nastanka bisera postavljeno je i puno pogrešnih teza. Česta, a pogrešna teza je da se biseri formiraju kad zrno pijeska ili šljunka ostane zarobljeno unutar školjke. Da je to istina, biseri bi bili uobičajeni, a ne visokocijenjena rijetkost. Svijet školjaka prepun je šljunka, one žive u pijesku, a život provode neprestano ga usisavajući i izbacujući, i to bez imalo problema.
Biseri se zapravo stvaraju kad u školjke dospiju „ozbiljniji uljezi“. To mogu biti komadići krhotina, kosti, ljuštura ili koralja — ali najčešće je ipak riječ o nečem značajnijem poput parazita koji probijaju ljušturu školjke i uslijed takve ozbiljnije iritacije dolazi do nastanka bisera. Školjka tada nastoji izolirati nametnika lučenjem posebne tvari – takozvane madreperla – koja oko nametnika stvara nešto poput „biserne vrećice“ obavijajući ga slojevima sedefa od kojih naposljetku nastane biser, jedno od najljepših iznenađenja prirode. No za taj proces potrebno je puno više vremena no što bismo mogli pomisliti jer biserne školjke mogu u jednom danu izgraditi do četiri sloja sedefa, a da bi se stvorio sloj debljine oko 1,3 mm potrebne su dvije godine. Za dovršavanje bisera potrebno je i do desetak godina!! Ako znamo i to da se ponekad u jednoj toni školjaka nađu samo tri bisera kao i to da jedna školjka možda dobije samo nekoliko prilika da izgradi biser… tada znamo i odgovor na pitanje zašto su biseri tako cijenjeni.
Prirodni biseri danas su izuzetno rijetki. Njihova je povijesna domovima Perzijski zaljev no do danas ih je većina već ubrana pa se svijet mode i nakita okreće kultiviranim biserima koji se uzgajaju na farmama bisera.
Školjke se tu uzgajaju dok ne postanu dovoljno zrele da prihvate jezgru perle od sedefa. Delikatnim zahvatom u školjku se „ugrađuje“ zrno sedefa, a zatim se vraćaju u slanu ili slatku vodu gdje se o njima, dok se oblikuje biser, brinu stručnjaci. No ne uspiju sve školjke formirati biser, a nisu ni svi biseri visoke kvalitete. Više od 10 000 bisera mora se razvrstati prije nego što se sastavi nit od 16 inča (40,6 cm) lijepo usklađenih bisera.
I za bisere iz slane, kao i za bisere iz slatke vode sjaj bisera, o čemu ovisi njegova ljepota i vrijednost, ovisi o kvaliteti sedefa. Površina bisera mora biti posve glatka, a oblik može biti okrugao, ovalan, kruškolik ili čak deformiran, a onda se takvi, deformirani biseri nazivaju baroknim biserima.
Ako je netko pomislio da je svejedno kolika je duljina biserne ogrlice moramo razjasniti i tu zabludu. U svijetu bisernih ogrlica postoji šest dužina, a biraju se ovisno o prigodi ili tome što se njima želi istaknuti.
Najkraća je collar i njena je dužina 30 do 33 centimetra. Prianja uz vrat, a može imati jedan ili više nizova.
Ogrlica choker ima dužinu od 36 do 41 centimetra. I dalje je riječ o kratkoj ogrlici, ali ipak nešto dužoj od prethodne. Nezaobilazna je u manje formalnim prigodama, ali uklapa se i u svečanije modne kombinacije i stilove.
Dužina princess je klasika – 43 do 48 centimetara. Približno je do ključne kosti i savršen je izbor u svim prigodama.
Dužina matinee je 51 do 61 centimetar i pada na prsa. Ležerno prebačena ili pomno složena u čvor idealna je za poslovne odjevne kombinacije, ali i manje formalne kojima daje poseban ton ženstvenosti i elegancije.
Dužina opera je 76 do 91 centimetra i pruža mogućnosti kombiniranja sa šalovima ili maramama, a najduža biserna ogrlica je rope. Dulja je od 91 centimetra.
I dužina opera i dužina rope idealne su za poigravanje načinima nošenja i prilagođavanje prilikama i/ili modnim kombinacijama.
Ali pravilima ni tu nije kraj. Biserne ogrlice klasificiraju se i prema veličini bisera pa mogu biti sa svim jednakim ili približno jednakim biserima ili s biserima čija se veličina mijenja od krajeva prema sredini.
Najkvalitetniji kultivirani biseri su bijeli biseri Južnog mora, a beru se na obalama Indonezije, Filipina i Australije.
Kako god… prirodni ili uzgojeni, bisere i danas nose oni koji cijene njihovu jedinstvenu ljepotu i fascinantan put od školjke do veličanstvenog dragulja koji je uvijek kroz povijest bio simbol čistoće, elegancije i bezvremenskog šarma. Od egipatskih faraona i princeza do antičkih dostojanstvenika, od maharadža do europskog plemstva, od svijeta mode do svijeta filma… biseri su uvijek podsjećali na čudesne procese prirode i trajnu privlačnost ovih najljepših i najčarobnijih dragulja na svijetu. Nosili su ih – svatko na svoj način – Coco Chanel, Grace Kelly, Audrey Hepburn i Elizabeth Taylor, ali i Rihanna ili Harry Styles, a cijenjeni su i u zbirkama kolekcionara nakita.
Danas ih se smatra i klasičnim i suvremenim nakitom. Od jednostavnih niskā bisera do modernih, ekstravagantnih dizajnerskih komada nakita koji u modnim kombinacijama postaju ono što bi modni blogeri nazvali statement nakitom, biseri su danas temelj garderobe svake žene sa stilom. Bogata i prilagodljiva, sjajna zvijezda u svijetu finog nakita, jednostavna ogrlica od kultiviranih bisera, može provesti ženu kroz svaki trenutak njezina života. Mogućnosti su beskrajne.
