Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka u dogovoru s Primorsko-goranskom županijom, osnivačem Muzeja, donio je Odluku o privremenoj organizaciji rada Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka prema propisanim mjerama u uvjetima proglašene epidemije bolesti COVID-19 koja je stupila na snagu 28. studenog 2020.
LOKACIJA GUVERNEROVA PALAČA,
Trg Riccarda Zanelle 1, Rijeka
radno vrijeme: ponedjeljak od 9 do 16; utorak – subota od 9 do 20, nedjelja od 9 do 13 h
Muzej je praznicima i blagdanima zatvoren.
http://ppmhp.hr/
Maksimalan broj posjetitelja u Muzeju istovremeno je petnaestero.
ON-LINE IZLOŽBA
GRANICE – IZMEĐU REDA I KAOSA
organizator: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka
autori izložbe: Marko Badurina, Margita Cvijetinović, Ana Golja, Vana Gović, Tamara Mataija, Nikša Mendeš, Ivo Mileusnić, Tea Perinčić, Ivana Šarić Žic, Jasna Ujčić Grudenić
autorice edukativnih programa: Denis Nepokoj, Andrea Samaržija
dizajn izložbe: Sanjin Kunić, Nikolina Radić Štivić
U sklopu programa Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka predstavio je on-line izložbu Granice – između reda i kaosa. Izložba je nastavak ciklusa ostvarena u sklopu programskog pravca Doba moći, koji je započeo izložbom D’Annunzijeva mučenica – L’olocausta di d’Annunzio, uspješno nastavljen izložbama Violinom iznad granica / Stradivari u Rijeci / Kresnik i Cremona i (Ne)vidljive granice te ciklusom umjetničkih projekata u javnom prostoru Lipe Prepoznavanje odsustva u Memorijalnom centru Lipa pamti.
Izložba Granice – između reda i kaosa problematizira granice – one stvarne, one koje sami sebi namećemo ili one koje nam nameće okolina, način života, tradicija… Koliko ste se puta u životu suočili s granicama? Kako su utjecale na vas, u čemu su vas sputavale i jesu li uopće, kako ste na njih reagirali? Iako postoje i onda kad na njih ne obraćamo pozornost vjerujemo da je “novo normalno“ uzrokovano pandemijom bolesti COVID – 19 mnogima osvijestilo i neke granice o kojima dosad nismo razmišljali.
Naša tjelesnost određuje naš odnos prema prostoru u kojem živimo kao i prema ljudima s kojima dijelimo taj prostor. No postoje i one društveno uvjetovane ili političke granice. Grad Rijeka kroz svoju je povijest svjedočio čestim promjenama granica. O njima, tim povijesnim granicama koje razmatramo u najširem kontekstu tražeći njihov smisao, progovara ova izložba.
Promišljajući razne društvene okvire koji nas omeđuju i određuju polazimo od nas samih. Jer granica je omeđenje, barijera između “mene” i onog oko mene, bliskog i tuđeg, intimnog i javnog, središta i periferije. Ona razdvaja bogate od siromašnih, većinu od manjine, „nas“ od „njih“. Granica je najčešće zamišljena crta koja se poštuje ili ne poštuje, ovisno o nama samima i onome od čega se „ograđujemo“. Svjesni smo da sve što postoji teži omeđenju odnosno postavljanju granica. Generira li granica red ili kaos, je li ona nužnost ili nešto čijem ukidanju želimo i trebamo težiti? Gdje prestaje red i počinje kaos? I niz drugih pitanja bez konačna odgovora potaknut će i vas na razmišljanje u virtualnom posjetu našoj izložbi. Jer, prema riječima povjesničara Jürgean Osterhammela “granice su najnejasniji metaforički koncept u današnjim društvenim i kulturnim znanostima”.
Iako isprva zamišljena na tri lokacije – u Guvernerovoj palači te dislociranim zbirkama u Kastvu i Lipi, izložba Granice – između reda i kaosa naišla je na “granice“ koje je nametnula pandemija te će biti predstavljena u virtualnom obliku na http://granice.ppmhp.hr/.
Izložba je financirana sredstvima Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije kao dio programskog pravca Doba moći u okviru Europske prijestolnice kulture Rijeka 2020.
IZLOŽBA
VIOLINOM IZNAD GRANICA / STRADIVARI U RIJECI – KRESNIK I CREMONA
organizator: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka
suorganizatori: Generalni konzulat Talijanske Republike u Republici Hrvatskoj, Rijeka, Glazbeni Festival Kvarner d.o.o., Opatija
partneri: Museo del violino, Cremona, Italija
autori izložbe: Tamara Mataija, Fausto Cacciatori, Tea Perinčić
izložba ostaje otvorena do veljače 2021.
U sklopu predprograma izložbe Granice – između reda i kaosa obilježilo se 150 godina od rođenja dr. Franje Kresnika (1869. –1943.), jednog od najvećih poznavatelja kremonske liuterije svoga vremena. Franjo Kresnik više je od 40 godina posvetio izučavanju gudačkih instrumenata, posebice onih nastalih u radionicama Antonia Stradivarija i Giuseppea Guarnerija del Gesú. U njegovu čast instrumenti ove dvojice velikana liuterije bili su izloženi u Muzeju od otvorenja do 8 ožujka 2020. nakon čega su, vraćeni u Cremonu. No izložba je i dalje otvorena za posjetitelje, koncepcijski neizmijenjena, a postav je obogaćen građom iz fundusa Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka.
Uz izložbu Violinom iznad granica / Stradivari u Rijeci – Kresnik i Cremona, snimljen je film koji su zajedno priredili Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka i Museo del violino. Antonio Stradivari, Giuseppe Guarneri del Gesù i Franjo Kresnik ostavili su djela koja i danas izazivaju divljenje, a u glazbi koja proizlazi iz njihovih instrumenata uživaju naraštaji. I zato pozivamo na uživanje u glazbi i filmu koji je podsjetio na ovog našeg znamenitog sugrađanina.
FILM
VIOLINOM IZNAD GRANICA / STRADIVARI U RIJECI – KRESNIK I CREMONA
snimatelji: Igor Paulić, Robert Kalčić
režija i montaža: Helena Traub
produkcija: Udruga Žmergo
poveznica: https://ppmhp.hr/violinom-iznad-granica/
YoouTube kanal muzeja: https://www.youtube.com/watch?v=NETD2NchLlA
IZLOŽBA
D’ANNUNZIJEVA MUČENICA – L’OLOCAUSTA DI D’ANNUNZIO
organizator: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka
autorice izložbe: Tea Perinčić i Ana-Maria Milčić
autori dizajna izložbe: Sanjin Kunić i Nikolina Radić Štivić
izložba ostaje otvorena do 31. siječnja 2021.
Izložba je dio programa Europske prijestolnice kulture Rijeka 2020 – Doba moći, a otvorena je 12. rujna 2019. uz obilježavanje stote godišnjice od D’Annunzijeva dolaska u Rijeku. Izložba je postavljena u sklopu stalnog postava na I. katu Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka. Autorice izložbe odlučile su šesnaest mjeseci diktature Gabriela D’Annunzija, talijanskog pjesnika, vojnika i nacionaliste, u Rijeci prikazati kroz prizmu žene – u prenesenom i doslovnom smislu, kroz presjek nekih povijesnih događanja i svjedočenja te predstavljanjem nekoliko radova talijanskih futurista koji odražavaju duh toga doba.
Uz izložbu u muzeju, našim smo posjetiteljima omogućili i virtualno vodstvo po izložbi.
VIRTUALNO VODSTVO
D’ANNUNZIJEVA MUČENICA – L’OLOCAUSTA DI D’ANNUNZIO
autorica: Tea Perinčić
snimatelj: Kristijan Rajačić
produkcija: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka
poveznica na facebook stranicu: https://www.facebook.com/ppmhp/
YouTube kanal muzeja: https://www.youtube.com/watch?v=Indxvfu9is
ČUDOTVORNICA
Trg Riccarda Zanelle 1
cudotvornica@ppmhp.hr
+385 553666, Andrea Samaržija
Odlukom Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske od 28. studenog 2020. obustavljaju se dječje radionice pa tako i program muzejskih radionica Čudotvornice. Zbog toga smo tužni i nedostajat ćete nam, ali već vam pripremamo zanimljive sadržaje koje ćemo objavljivati na on-line Kućnoj Čudotvornici. Kad nam epidemiološke mjere dopuste ponovno ćemo se vidjeti u Muzeju, a do tada želimo da i uz ekrane nastavite biti znatiželjni, kreativni i maštoviti!
PROJEKT
ČUDOTVORNICA ZA 5!
organizator: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka
autorice projekta: Andrea Samaržija, Denis Nepokoj
suradnica: Nina Licul
Projekt će biti predstavljen 22. prosinca 2020. sukladno epidemiološkim mjerama.
U istočnom dijelu perivoja nekadašnje Guvernerove palače mađarski arhitekt Alajos Hauszmann osmislio je vrtni paviljon. No vremena se mijenjaju. Od guvernerove rezidencije, arhitektonskog dragulja koji i danas markira urbanu vizuru našega grada i snagom svojega arhitektonskog izričaja progovara o vremenu najvećega gospodarskog, urbanog, urbanističkog, kulturnog napretka Rijeke, do muzeja – mjesta na kojem se snažnije no u ijednom gradskom prostoru isprepleću prošlost, sadašnjost i budućnost, prošlo je više od stotinu godina. U palači u kojoj svakodnevno iščitavamo poruke graditelja ispisane u svakom minuciozno razrađenom detalju njezina interijera i eksterijera – poruke što su ih i ne znajući ostavljali stanari u tragovima življenja u njoj ili pak slučajni ili namjerni prolaznici kroz palaču – više nema guvernera. U jednoj od najljepših riječkih palača danas je Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, jedna od najznačajnijih i najprepoznatljivijih ustanova u kulturi ne samo u gradu Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji.
Muzej je prepoznatljiv po svojem bogatu fundusu i smještaju u velebnu neorenesansnom zdanju velikana mađarskoga graditeljstva Alajosa Hauszmanna, ali i po izložbenoj, izdavačkoj i edukativnoj djelatnosti koja iz godine u godinu okuplja sve veći broj onih koji u programima muzeja nalaze djeliće vlastite prošlosti i povijesti, one korijene koji čovjeka zauvijek vežu uz prostor predaka, djetinjstva i odrastanja. Posvećujući veliku pozornost djeci, osobito onoj predškolskoga i osnovnoškolskoga uzrasta koja se ponekad upravo u muzeju prvi put susreću s temama baštine, s muzejom, prostorom drugačijim od onog u kojem se obično kreću, sa svojom i prošlošću njihovih roditelja, baka i djedova – nekadašnji vrtni paviljon osmišljen je kao prostor namijenjen najmlađima, prostor u kojem se – uz igru – rade prvi koraci u bogat i čaroban svijet baštine.
I tako je od vrtnog paviljona do bučna, šarena i razigrana prostora u kojem djeca vode glavnu riječ prošlo više od jednog stoljeća. Oranžerija više nema, a vrtni paviljon danas je Čudotvornica… – muzejska radionica i igraonica čijih 5 veselih godina obilježavamo ovim projektom. Njime se osvrćemo na proteklih pet godina, predstavljamo sadašnjost i u izmijenjenim okolnostima rada Čudotvornice koje nam je nametnula pandemija bolesti COVID – 19 ali, vjerujući u bolje sutra, razmišljamo o budućnosti nadajući se da će Čudotvornica ponovno biti veselo, razigrano i bučno mjesto učenja kroz igru, upoznavanja baštine, susreta i prijateljstava, smijeha i zabave…
A do ponovna susreta u Čudotvornici pozivamo vas na
IZLOŽBU
DJEČJIH RADOVA NASTALIH NA RADIONICAMA MUZEJSKOG MALOG ATELJEA
autorice izložbe: Andrea Samaržija, Denis Nepokoj, Nina Licul
Izložba će biti postavljena u atriju Muzeja od 22. prosinca 2020.
MUZEJSKA ZBIRKA KASTAVŠTINE
Prolaz Ivana iz Kastva 1, Kastav
radno vrijeme: utorak i četvrtak od 10 do 12; srijeda od 18 do 20 h
http://mzk.ppmhp.hr/
Broj posjetitelja u Muzejskoj zbirci Kastavštine ograničava se na dvoje, odnosno troje ako se radi o skupini osoba u stalnom kontaktu.
IZLOŽBA
GRANICE
autor izložbe: Marko Badurina
organizator: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka
Izložba zemljovidima, predmetima iz svakodnevnog života i osobnim pričama daje prikaz događanja na Kastavštini
između dvaju svjetskih ratova, ali i tematizira problem granice između Kraljevine Italije i Kraljevine Jugoslavije, gubitak teritorija te život Kastavaca uz granicu.
IZLOŽBA
IZ FOTOGRAFSKOG ALBUMA URBANA RIENZERA
autori: Ivo Mileusnić i Vana Gović
Fotografije Urbana Rienzera donose drugi pogled na događaje na ovim prostorima tijekom Drugog svjetskog rata i nacističke okupacije. Riječ je o 147 fotografija snimljenih na području Istre, Učke, Kastavštine, Liburnijskog krasa i Liburnije tijekom operacije Braunschweigh 1944. godine.
MEMORIJALNI CENTAR „LIPA PAMTI“
Lipa 35, Šapjane
radno vrijeme: utorak – subota od 10 do 17 h
http://lipapamti.ppmhp.hr/,
U Memorijalnom centru Lipa pamti broj posjetitelja ograničava se na troje, odnosno četvero ako se radi o skupini osoba u stalnom kontaktu.
ZBIRKA MAKETA BRODOGRADILIŠTA „KRALJEVICA“
Posjet je moguć uz prethodnu najavu Muzeju i uz uvjete Brodogradilišta Dalmont d.o.o. iz Kraljevice.
Broj posjetitelja ograničava se na troje, odnosno četvero ako se radi o skupini osoba u stalnom kontaktu.
ARHEOLOŠKA ZBIRKA CICKINI, OTOK KRK
Posjet je moguć uz prethodnu najavu.
Broj posjetitelja ograničava se na dvoje, odnosno troje ako se radi o skupini osoba u stalnom kontaktu.
MUZEJ VIRTUALNO
Muzej je i ostalim svojim sadržajima prisutan u virtualnom svijetu.
Na web stranicama http://ppmhp.hr/, http://mzk.ppmhp.hr/ i http://lipapamti.ppmhp.hr/, na FB stranici Muzeja https://www.facebook.com/ppmhp/ na kojoj dnevno objavljujemo zanimljivosti iz rada muzeja, tekstovima i kratkim video pričama predstavljamo Muzej, nekadašnju Guvernerovu palaču u kojoj je smješten, bogati muzejski fundus, ali i zanimljivosti rada „iza scene“.
Prisutni smo i na YouTube kanalu https://www.youtube.com/channel/UC10rJeHJHvmD2CvfYv2FZRw, i aplikaciji TikTok https://www.tiktok.com/@ppmhp.