Kakva je današnja slika Mediterana? Vinova loza i stabla maslina u dodiru s plavim morem, zemlja spaljena jakim suncem i šibana vjetrom, gole stijene i visoke planine, mali zeleni komadići zemlje s vrtovima voća i povrća. To je prostor krajnosti i kontrasta.
Mediteranske su zemlje bile izolirane poput otoka, ali ljudi su se uvijek miješali zbog trgovine, ratova, pustolovina i migracija. Svaka se regija u toj nevjerojatnoj mješavini rasa, religija, običaja i civilizacija borila za očuvanje svoje osobnosti i karaktera. Povrh svega toga bila je klima; klima je određivala ljetinu, a ljetina život.
(Clifford A. Wright, Climate, Harvest and Seasons in the Mediterranean)
Udruženje pomorskih muzeja Mediterana (AMMM) bavi se izučavanjem materijalne i nematerijalne pomorske baštine. Na ovogodišnjem će Forumu kultura življenja Mediterana biti predstavljena u okviru četiriju tema, a to su: okoliš, migracije, prehrana i jezici. Sve će teme biti predstavljene kroz muzejsku praksu i odnos muzeja prema kulturnom naslijeđu, kao i izazovima današnjice. Osim toga, ovaj će se Forum povezati s 1. Festivalom pomorske baštine Mediterana te će se i tako javnosti predstaviti muzejska djelatnost.
Rad u muzeju i briga o naslijeđu ne podrazumijevaju isključivo bavljenje prošlošću. Promovirajući baštinu i izgrađujući vlastiti identitet nude se rješenja trenutnih društvenih problema. Govoreći o pomorskoj baštini važno je utvrditi koliko smo svjesni specifičnosti mediteranskog okoliša, jesu li i koliko tradicionalna ekonomija i pomorstvo u skladu s prirodnim krajolikom i jesu li utjecali na njegovo oblikovanje te je li napuštanje pomorske industrije (brodogradnje) dovelo do promjena u našem kulturnom krajoliku.
Migracije su danas veliki problem na području Mediterana no migracija je bilo i u povijesti. Jesu li one uvjetovale promjene na kulturnoj mapi Mediterana? Kako muzeji reagiraju na taj problem? Koja je poveznica između pomorske baštine i migracija?
Govoreći o piću i hrani odmah pomislimo na specifičnu mediteransku prehranu koju je UNESCO proglasio nematerijalnim kulturnim dobrom čovječanstva. No taj se pojam ne odnosi samo na prehranu već i na životni stil.
Mediteranska prehrana se sastoji od niza vještina, znanja, prakse i tradicije koja obuhvaća sve počevši od krajolika pa do stola. To se odnosi na ljetinu, žetvu, ribolov, konzervaciju, obradu, pripremu, a posebno na potrošnju hrane.
(UNESCO, Mediteranska prehrana)
Kako se svi ti aspekti predstavljaju kroz muzejsku djelatnost? Mogu li muzeji utjecati na osviještenost o važnosti zdrave prehrane temeljene na tradiciji?
Mješavina kultura i različitih etničkih grupa na području Mediterana rezultirala je bogatstvom jezika i dijalekata. Međutim, različiti narodi našli su zajednički jezik – lingua franca. Što je to lingua franca? Postoje li pomorski jezici? Na koji način jezici pridonose stvaranju zajedničke mediteranske baštine?
Kultura življenja i njezina muzealizacija: Okoliš, migracije, prehrana i jezici
Rijeka, 28. svibnja – 31. svibnja 2014.
Program skinite ovdje
Slike 29-05-2014 AMMM Forum