Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Izložbom Navik on živi ki zgine pošteno / Frankopani 1118 – 1671. Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka pridružuje se obilježavanju 900. godišnjice od prvog spomena (pojave) knezova Krčkih ─ Frankopana, jedne od najznačajnijih hrvatskih plemićkih obitelji.
Frankopani potječu s otoka Krka, a prvi među njima je Dujam čije je sjedište bilo najvjerojatnije u kaštelu Gradec, u okolici Vrbnika. Do 15. stoljeća poznati su kao knezovi Krčki, a grb im je vodoravno prepolovljen štit sa zlatnom šesterokrakom zvijezdom. Najznačajniji predstavnik obitelji je Nikola IV. (1352–1432), sin Ivana V., koji je kao jedini muški nasljednik objedinio sva porodična imanja (Krk s otokom, Senj s kotarom, župe Gacka, Vinodol, Modruš, Drežnik sa Slunjem, Cetinje s kotorom Klokočkim) te doveo vlast Frankopana do vrhunca. Prvi se počinje nazivati Frankapanom (Mi knez Mikula de Frankapan), a papa Martin V. potvrđuje mu 1430. podrijetlo od rimske obitelji Frangipani i dodjeljuje novi grb: dva uspravljena zlatna lava koji lome kruh.
Frankopani su obnašali mnoge časne i visoke položaje. Kao knezovi, namjesnici, banovi, ratnici, političari, ali i pisci, govornici, pjesnici, zakonodavci, izdavači pobožnih i svjetovnih knjiga, crtači i slikari stvarali su hrvatsku povijest i kulturu dugih pet i pol stoljeća. Ostavili su veliko bogatstvo materijalne i nematerijalne baštine. Sagradili su brojne tvrđave i razvili mnoge gradove. Bili su obdaritelji crkava i samostana. Orodili su se s najznačajnijim europskim porodicama. Najpoznatija, i za Hrvatsku najznačajnija obiteljska veza bila je sa Zrinskima, kako u dobru, tako i u zlu. Posljednji Frankopan, Fran Krsto, osuđen je zajedno s Petrom Zrinskim za urotu protiv kralja i Habsburške Monarhije. Pogubljeni su 30. travnja 1671. godine u Bečkom Novom Mjestu, a sjećanje na te dvije obitelji preraslo je u legendu i postalo nacionalni kult. Tako su se obistinile riječi mladoga Frana Krste Frankopana, ratnika i pjesnika: navik on živi ki zgine pošteno.
Izložbom se, po prvi put jedinstveno prezentira malobrojna, ali izuzetno vrijedna građa koja se ubraja među neke od najznačajnijih nacionalnih memorabilija, a nalazi se u brojnim hrvatskim ustanovama, sakralnim zbirkama i crkvama. Izložba je rezultat dugogodišnjeg djelovnja na zaštiti i proučavanju frankopanske baštine svih imatelja građe, koji su je ovom prigodom nesebično ustupili javnosti na uvid.

Izložba
FRANKOPANI 1118 ─ 1671.
Navik on živi ki zgine pošteno
4.svibnja 2018. u 19:00 – 1. srpnja 2018.

Organizator:
Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka
Za organizatora: Tea Perinčić
Autorica stručne koncepcije i likovnog postava izložbe: Margita Cvijetinović
Lektorica: Mihaela Matešić
Fotografije: arhiva HPM, arhiva MUO, Arhiva HDA, Arhiva NSK, Petar Trinajstić, arhiva Turističke zajednice Kvarnera
Dizajn plakata, pozivnice, letka: Vesna Rožman
Grafička priprema postera izložbe: Korina Hunjak
Likovna interpretacija Frankopana: Iva Starac
Skeniranje i priprema grafika iz knjige J. W. Valvasora: Vladimir Tkalčić
Skeniranje i tehnička pomoć: Ivana Buljević, Dora Milković, Laura Radinović
Tehnički postav izložbe: Melanija Štokov, Dino Marković
Priprema multimedijalnih sadržaja: Tihomir Tutek
Dekoracija izložbenog prostora: Agencija za vjenčanja “Noi due”
Ilustrativna i izložbena građa: Državni arhiv u Rijeci, Franjevački samostan na Košljunu, Franjevački samostan na Trsatu, Hrvatski državni arhiv, Hrvatski povijesni muzej, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Muzej za umjetnost i obrt, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Narodni muzej i galerija Novi Vinodolski, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, Riječka nadbiskupija, Riznica Katedrale sv. Vida, Sveučilišna knjižnica Rijeka, Župa Uznesenja B. D. Marije u Vrbniku
Pokrovitelj izložbe: Riječka nadbiskupija
Suorganizator izložbe: Primorsko – goranska županija
Zahvaljujemo svima koji su svojim savjetom, trudom i zalaganjem omogućili da izložba poprimi svoj konačni oblik, a naročito Zavodu za društvene i povijesne znanosti u Rijeci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i akademiku Petru Strčiću.
Izložba je realizirana sredstvima Ministarstva kulture RH i Primorsko-goranske županije