Titanic – Carpathia
Datum:
21. srpanj - 31. kolovoz 2026.

Izložba o hrvatskim pomorcima i putnicima na Titanicu i Carpathiji,  osim samog događaja potonuća Titanica prikazuje i sudbine hrvatskih pomoraca i putnika na oba broda, sudbine obitelji stradalih, ali i rijetkih preživjelih putnika iz Hrvatske. Naravno,  priča o Titanicu indirektno ne može zaobići ni sjeverni Jadran odnosno grad Rijeku.  Iako je Titanic bio britanski parobrod, te je bio predodređen za povezivanje britanske  i američke obale, uz njegovu jedinu plovidbu prema New Yorku vezano je puno više osobnih ljudskih sudbina, iz različitih država Europe, nego što se u početku pretpostavljalo. Izložba ukazuje i na brodske veze između Rijeke s drugim mediteranskim lukama i New Yorkom, te u sklopu toga treba naglasiti važnost uloge Fiorella la Guardije,  američkog konzula u Rijeci, koji je imao veliki značaj u osiguravanju smještaja za iseljenike u Rijeci, koji su čekali na ukrcaj za Ameriku. Prema izvorima oko 40 je putnika s područja Austro-Ugarske Monarhije kupilo putnu kartu za Titanic, a svega je njih troje preživjelo tragediju brodoloma. Osobita se pažnja na izložbi pridaje osobi Josipa Cara, člana posade Carpathie, no na izložbi ističemo i drugi pomorce iz Hrvatske kao članove posade Carpathie.

Josip Car i prsluk za spašavanje

Po dolasku Carpathije u njujoršku luku 1912, na palubi je broda ostalo mnoštvo odbačenih prsluka za spašavanje, koji su u presudnim trenucima pridonijeli spasu putnika u ledenom moru. Josip Car, kao mladi konobar s broda Carpathia, kao uspomenu je s putovanja jedan od njih donio u Rijeku. O samom Josipu Caru ne znamo puno. Početkom ožujka 1912. ukrcao se na Carpathiu, na kojoj je služio kao član posade do pred kraj te godine. Po povratku u Rijeku darovao je Kapeli zavjetnih darova Franjevačkog samostana na Trsatu uokvirenu sliku, kolaž više novinskih izvještaja o potonuću Titanica i spašavanju ljudi. Uoči Drugoga svjetskog rata Josip Car seli u Argentinu, gdje je i umro. Tridesetih je godina 20. stoljeća njegova supruga Marija Lovrić darovala prsluk za spašavanje s broda Titanic Gradskom muzeju Sušak. Kao jedan od dvanaest sačuvanih primjeraka u svijetu, a jedini u Europi, prsluk je izravna poveznica brodova Titanic i Carpathia s Rijekom. Kao vrijedan eksponat čuva sjećanje na najveću pomorsku tragediju, ali i hrabre hrvatske pomorce, koji su bili dio posade broda Carpathia.

Izložba Titanic-Carpathia, nakon prvog postavljanja u Guvernerovoj palači 2012. gostovanja u Poljskoj, Mađarskoj i Slovačkoj, a u Republici Hrvatskoj osim u Rijeci, bila je predstavljena i u Zagrebu i Splitu, vraća se nakon 14 godina opet u Rijeku,  ali u drugom prostoru V.B.Z. knjižare na Korzu.

 

Spasilački prsluk sa Titanica, PPMHP 109310

Ostale objave

Edukativna radionica “Tajni superheroj”

Edukativna radionica “Tajni superheroj”

Tko je bila tajanstvena junakinja koja je svojom hrabrošću ostavila neizbrisiv trag u povijesti Rijeke? Na novoj subotnjoj radionici Čudotvorci će krenuti u potragu za jednom od najpoznatijih riječkih heroina i kroz priču, igru i zajedničko istraživanje otkriti...

Pročitajte više
Istog Žorž – Hommage Starom gradu

Istog Žorž – Hommage Starom gradu

autor fotografija: Istog Duško Žorž autorica izložbe: Margita Cvijetinović dizajn: Vesna Rožman tehnički postav: Dino Marković, Darko Takalić, Corrado Novak promocija: Usta na usta organizator: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka otvorenje izložbe:...

Pročitajte više
Limena glazba Spinčići gostuje u Lipi

Limena glazba Spinčići gostuje u Lipi

Limena glazba Spinčići gostuje u Memorijalnom centru „Lipa pamti“ Memorijalni centar „Lipa pamti“ poziva građane na koncert Limene glazbe Spinčići koji će se održati u petak, 12. lipnja s početkom u 19 sati. Nastup Limene glazbe Spinčići u Lipi simbolično povezuje...

Pročitajte više
Skip to content
Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja
Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.