organizatori: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka
Program je financiran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Primorsko-goranske županije i Općine Matulji.
Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka proteklog je tjedna predstavio dva nova umjetnička ostvarenja u sklopu 5. izdanja umjetničkog programa “Prepoznavanje odsustva”. U srijedu 27. listopada u javnom prostoru Lipe predstavljena je prostorna instalacija naziva “Čestice Lipe” umjetnice Marine Rajšić. Predstavljanju su, pored umjetnice, nazočili Nikolina Radić Štivić, ravnateljica Muzeja te predstavnica Primorsko-goranske županije, Vedran Kinkela, načelnik Općine Matulji te Vana Gović Marković, viša kustosica Memorijalnog centra Lipa pamti. Nikolina Radić Štivić okupljene je podsjetila na početke pokretanja programa 2017. godine s ciljem komemoriranja lipajskog stradanja 30. travnja 1944. te posredovanja snažne antiratne poruke, dok je načelnik Vedran Kinkela izrazio zadovoljstvo djelovanjem Memorijalnog centra koji svoje programe ostvaruje u javnom prostoru Lipe. Naglasio je da se time utire put zadnjoj fazi uređenja eksterijera spomeničke cjeline u Lipi koju Općina Matulji planira realizirati uz podršku Primorsko-goranske županije i Ministarstva kulture i medija RH. Marina Rajšić, umjetnica iz Labina s magisterijem na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci, navodi kako je inspiraciju za rad pronašla u poslijeratnoj obnovi Lipe. Poseban je dojam na nju ostavila želja Lipljana da se nakon stradanja vrate na zgarište te ustrajnost kojom su savladali mnoge teškoće. Unatoč proživljenom iskustvu, zamijetila je da Lipljani danas ne žive u mržnji i nisu ogorčeni. Upravo suprotno, aktivno se uključuju u rad Muzeja jer smatraju bitnim osobno zagovarati mir i toleranciju. Kustosica Vana Gović Marković je pojasnila kako Marina taj lipajski ethos, u prenesenom smislu, izjednačava s drvom lipe (po kojem je mjesto Lipa i dobilo ime) pa svoju pejzažnu instalaciju temelji na umjetničkom tretmanu listova lipe. Umjetnica listove ubire, potom ih suši i usitnjava te dobiveni prah nanosi po frekventnim mjestima u selu. Ona računa na ljudski kontakt, na dodire rukom ili nogom kojima će se zeleni prah raznositi izvan granica Lipe. Širenje zelenog praha simbolička je gesta širenja područja pozitivnog utjecaja koje se danas za Lipu i Lipljane vezuje, pojašnjava kustosica.
Drugog dana predstavljanja, u četvrtak, 28. listopada, u Guvernerovoj palači Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka predstavljen je audio rad Ive Vičića “Od zvuka do sjećanja” Predstavljanju su pored umjetnika prisustvovali Nikolina Radić Štivić, ravnateljica Muzeja i Sonja Šišić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu Primorsko-goranske županije. Ravnateljica Radić Štivić istaknula je posebnost i važnost ovog predstavljanja u činjenici da „dovođenjem Lipe u Rijeku“ dovodimo i jasnu antiratnu poruku koju Memorijalni centar Lipa pamti i stanovnici Lipe pronose svojim djelovanjem i načinom života ističući važnost čuvanja mira kao jedne od najvećih vrijednosti našeg društva. Zahvalila je na suradnji svim suradnicima i djelatnicima Muzeja kao i svim autorima koji su svojim doprinosom sudjelovali ove godine u Prepoznavanju odsustva kao i Općini Matulji na podršci.
Pročelnica Sonja Šišić naglasila je koliko je za cijelu Primorsko-goransku županiju važna cjelokupna programska djelatnost Muzeja u Memorijalnom centru Lipa pamti pa tako i Prepoznavanje odsustva što se očituje u svekolikoj podršci Primorsko-goranske županije kao osnivača Muzeja.
Ivo Vičić naš čuveni “sakupljač zvukova”, odavna se bavi profesionalnim snimanjem zvuka. Kao jedan od malobrojnih “terenskih tonaca” u Hrvatskoj, on snima tematski zaokružene albume LP formata koji dokumentiraju i čuvaju prirodnu baštinu kroz zvuk i zvučne pejzaže. Tijekom rujna i listopada 2021. Vičić je boravio u Lipi te zabilježio tonske zapise raznovrsne tipologije (soundscape-phonography, field recording, room tone) koji dokumentarističkim pristupom portretiraju ambijentalnost Lipe. Vičić je nastojao istražiti može li zvučna slika lipajske svakodnevice postati poticajem za kontemplaciju ranijih slojeva egzistencije obilježenih gubitkom te u kojoj uopće mjeri svakidašnje i naizgled trivijalno može postati označiteljem traumatičnog iskustva. Rezultat njegova istraživanja je serija zvučnih zapisa iz suvremenog života Lipe koju će posjetitelji Muzeja na lokaciji u Guvernerovoj palači moći doživjeti u obliku audio-prostorne instalacije do 11. studenog 2021. Istovremeno, Vičićev rad posjetitelji će moći ponijeti sa sobom u formi posebno oblikovanog USB-a kao novog suvenira Muzeja, a koji su sinoć svi koji su došli na predstavljanje programa u Rijeci dobili kao poklon.
