U Galeriji „Garbas“, Užarska 26 u Rijeci, otvara se 24. rujna 2025. u 12 sati izložba fotografija „Istog Žorž – Hommage Starom gradu“ u organizaciji Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka i Područnog konzervatorskog ureda Rijeka Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture RH. Izložba se može pogledati do 10. listopada 2025. svaki dan, osim subote i nedjelje od 11 do 13 sati i od 17 do 19 sati. Izuzetno, radno vrijeme galerije 30. rujna je od 12 do 14 i od 16 do 18 sati, a 2. listopada od 17 do 19 sati.
….
Stari grad u Rijeci nekadašnje je srce grada, njegova najdublja uspomena i najtiše svjedočanstvo prošlih vremena. Svaka kuća, svaki portun i preostali kamen pričaju priču, ne samo o Rijeci, nego i o ljudima koji su tu živjeli, voljeli, radili i sanjali. Šetnja Starim gradom podsjeća na putovanje kroz vrijeme. Više od dva tisućljeća nataložene povijesti ogleda se u kalama i fasadama starog grada. Ali ta povijest često je bremenita. Ratovi, potresi, neadekvatna gradnja i brojne pregradnje ostavile su svoga traga. Propadanje Starog grada počinje potresom 1750., a nastavlja se rušenjem gradskih bedema i širenjem grada krajem 18. stoljeća, a potom u 19. i 20. stoljeću u vrijeme austro-ugarske i talijanske uprave, kada dolazi do „sanacijskog čišćenja“. Bombardiranja u Drugom svjetskom ratu sravnila su čitave dijelove Starog grada, a one preostale uništilo je vrijeme.
Izložbom „Istog Žorž – Hommage Starom gradu“ prisjećamo se izgleda Starog grada prije obnove i revitalizacije kako ju je zamislio i realizirao riječki arhitekt Igor Emili. Trideset fotografija Istoga Žorža prikazuju Stari grad u trenutku kada je bio na rubu propadanja, ali i neposredno prije obnove. Ti crno-bijeli kadrovi kao „vizualna kronika“ imaju dvojaku vrijednost – povijesnu, jer svjedoče o autentičnom stanju prostora, i umjetničku, jer s nevjerojatnim osjećajem za detalj prikazuju atmosferu i duh stare, ali umiruće Rijeke. Arhitektura starih gradova složeni je izraz kulturnog, povijesnog i estetskog identiteta društava. Istovremeno arhitektonske forme starih gradova izazivaju emocionalne odgovore povezane s osobnim i kolektivnim sjećanjima, te ne čudi što nekadašnja obnova Starog grada u Rijeci budi još uvijek žustre rasprave. Ocijenili mi Emilijeve intervencije uspješnima ili urbanocidom, neke činjenice treba imati na umu. Rijeka 1950. godine ima ukupno 20 000 stanova, od kojih je 246 bez struje, 2143 bez vodovoda, 1915 bez kanalizacije, a samo trećina njih ima kupaonicu. U Starom gradu živjelo je 3086 stanovnika u 186 zgrada, od kojih je njih 6% imalo spomeničku, a 34% ambijentalnu vrijednost. Samo 40 zgrada bilo je pogodno za kakav-takav život te su one, s još 57 donekle očuvanih, predviđene za obnovu, a 104 ih je predviđeno za rušenje. Sve je to možda teško zamislivo i stoga su u pokušaju razumijevanja urbanih promjena stanja Starog grada nezamjenjive fotografije Istoga Žorža koje dokumentiraju njegov realni izgled jer još uvijek „jedna slika vrijedi tisuću riječi“.
Izložba je ujedno hommage i autoru, doajenu riječke fotografije, fotografu Istogu Žoržu, koji je 2024. godine Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka donirao oko 19 000 negativa različitih tematskih cjelina, koji su važan vizualni izvor za dokumentiranje života te ekonomske, političke, urbane, sportske i kulturne povijesti grada Rijeke i PGŽ-a u drugoj polovici 20. stoljeća.
Autor, Istog Duško Žorž profesionalni je fotograf, koji živi i javno umjetnički djeluje u Rijeci već više od šest desetljeća. Rođen je 1947. godine u Rijeci, a prve poduke u fotografiji dobio je od oca Bogomira Žorža, koji je još pedesetih godina 20. stoljeća imao fotoradnju na riječkom Belvederu (Foto Belveder), u kojoj počinje raditi i osamnaestogodišnji Istog Žorž. Godine 1961. postaje članom riječkog Fotokluba „Color“, a prvu fotografiju izlaže 1962. godine na jednoj skupnoj izložbi u Zagrebu. Prvu samostalnu izložbu imao je 1984. godine u Malom salonu u Rijeci. Kao profesionalni fotograf 45 godina vodi fotografski obrt, a pet godina bio je i vanjski suradnik snimatelj HRT-a u TV-studiju Rijeka. Od 2002. do 2012. godine vodi praktičnu nastavu fotografije u Prirodoslovno-grafičkoj školi u Rijeci. Izlagao je na četrdesetak samostalnih i preko 400 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Od 1991. član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika Rijeka, a godine 2001. dobiva status samostalnog umjetnika. Osim umjetničke fotografije, kojoj je dao svoj osobni pečat, najveći dio njegova opusa pripada dokumentarnoj fotografiji, kojom bilježi djelatnost raznih riječkih firmi, ustanova i odjela nekadašnje Zajednice općina Rijeka, a potom Grada Rijeke, gdje je bio angažiran kao profesionalni fotograf.
Izložba je realizirana sredstvima Ministarstva kulture i medija RH, Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke.
