Odlazak na tržnicu, placu, markat (merkat), pijacu dio je naše svakodnevice. Kupujemo svježe voće i povrće, meso i ribu, jaja, sir i mlijeko. Razmjenjujemo recepte, tražimo savjet, komentiramo vrijeme, političku i gospodarsku situaciju ili jučerašnju TV emisiju. Poticajna energija tržnice motivira nas da u toj skladnoj sinergiji boja, mirisa i zvukova pronađemo “najbolju” namirnicu za ukusan obrok.
Tržnice imaju brojna značenja – od društvenoga do ekonomskog i turističkog, ali to su prvenstveno mjesta komunikacije. U sebi imaju nešto univerzalno, no odlazak na tržnicu ujedno je i izrazito individualan. Svatko ima svoj plan obilaska tržnice. Vi možda prvo kupujete povrće, netko želi kupiti ribu na kraju, netko želi popiti kavu s prijateljima. Koji je Vaš plan?
Gradske tržnice svjedoci su ekonomskoga i društvenog razvoja grada, pokazatelji prilika u kojima žive njegovi stanovnici. Upravo se na ovom mjestu uspostavlja veza između ljudi i hrane putem neposrednog odnosa s proizvođačima i prodavačima namirnica. To je mjesto druženja, izmjene znanja i vještina, razmjene recepata, komunikacije građana sa susjedima i lokalnom sredinom. U vremenu sve snažnije globalizacije, gradske tržnice predstavljaju svojevrsne muzeje na otvorenom, muzeje identiteta u kojima je prezentirana lokalna tradicija. Iako nam se ponekad čini da ondje “samo” nabavljamo namirnice, zapravo na tržnicama otkrivamo identitet grada i njegovih stanovnika. Namirnice koje ondje kupujemo govore o vrlo važnom aspektu nematerijalne kulture – prehrani, stilske odlike arhitekure tržnog prostora svjedoče o kulturnim utjecajima, multikulturalni karakter dokumentira migratorni karakter lokalnoga stanovništva. Značaj tržnice očituje se ne samo u ponudi proizvoda koji su dostupni kupcima već predstavlja i mjesto koje čuva “duh” grada i njegovu nematerijalnu tradiciju.
Istražujući tržnice u Rijeci i Puli cilj nije bio istaknuti samo specifične značajke tih tržnica, već ukazati na univerzalnu temu odnosa kupaca i prodavača koja je karakteristična za sve tržnice. Izložba, popraćena stručnim predavanjima i radionicama, publici će biti predstavljena u sklopu manifestacije Pazi što jedeš kojom se promovira promišljanje o zdravoj i tradicijskoj (lokalnoj) hrani, što je jedna od tema kojom se naše društvo bavi na lokalnom i globalnom nivou.
Otvorenje izložbe je 16. ožujka 2016. u 12:00 sati, u izložbenom prostoru Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, Muzejski trg 1, Rijeka.
Izložba je ostvarena u suradnji Etnografskog muzeja Istre/Museo Etnografico dell’Istria i Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka.
Autorice: Tanja Kocković Zaborski, Ivana Šarić Žic
Izložba ostaje otvorena do 24. svibnja 2016.
