Čudotvornica

U istočnom dijelu perivoja nekadašnje Guvernerove palače, iznad oranžerija, u kojem su se zimi čuvali grmovi agruma, mađarski arhitekt Alajos Hauszmann osmislio je vrtni paviljon. U njemu su, obasjanom popodnevnim suncem, vrijeme provodile guvernerova supruga i njezine gošće. Nije teško zamisliti ta ženska druženja – uvijek ista, a opet tako različita…

No vremena se mijenjaju. Od guvernerove rezidencije, arhitektonskog dragulja koji i danas markira urbanu vizuru našega grada i snagom svojega arhitektonskog izričaja progovara o vremenu najvećega gospodarskog, urbanog, urbanističkog, kulturnog napretka Rijeke, do muzeja – mjesta na kojem se snažnije no u ijednom gradskom prostoru isprepleću prošlost, sadašnjost i budućnost, prošlo je više od stotinu godina.

Muzej je danas prepoznatljiv po svojem bogatom fundusu i smještaju u velebnom neorenesansnom zdanju, ali i po izložbenoj, izdavačkoj i edukativnoj djelatnosti koja iz godine u godinu okuplja sve veći broj onih koji u programima muzeja nalaze djeliće vlastite prošlosti i povijesti, one korijene koji čovjeka zauvijek vežu uz prostor predaka, djetinjstva i odrastanja.

Posvećujući veliku pozornost djeci, osobito onoj predškolskoga i osnovnoškolskoga uzrasta, koja se ponekad upravo u muzeju prvi put susreću s temama baštine, s muzejom, prostorom drugačijim od onog u kojem se obično kreću, sa svojom i prošlošću njihovih roditelja, baka i djedova – nekadašnji vrtni paviljon osmišljen je kao prostor namijenjen najmlađima. I ne možete pogriješiti jer sve u tom prostoru poziva na igru. I boje i instalacije od papira, koje su izradili mladi umjetnici Ivana Postić i Matej Vočanec, i materijal od kojega nastaju čuda na maštovitim radionicama, na kojima se – uz igru – rade prvi koraci u bogat i čaroban svijet baštine.

I tako je od krinolina i prigušena razgovora do bučna, šarena i razigrana prostora u kojem djeca vode glavnu riječ prošlo više od jednog stoljeća. Oranžerija više nema, a vrtni paviljon danas je Čudotvornica… – muzejska radionica i igraonica. Mala tvornica čuda u kojoj se isprepleću igra, mašta i zbilja i u kojem su svi uvijek dobre volje…

Programi Čudotvornice osmišljeni su kao muzejske radionice namijenjene određenoj skupini djece, a podrazumijevaju ciljno orijentiranu komunikaciju, interakciju i aktivno zalaganje svakog sudionika. Na radionici djeca stvaraju znanje međusobno iskustvenim učenjem. Aktivnosti su osmišljene planski i organizirano za pojedinu skupinu djece, a način provedbe usmjeren je na poticanje pozitivnog stava kao snažne motivacije za istraživanje i učenje. Kroz igru – najuspješniju metodu konstruiranja znanja i sposobnosti – djeca otkrivaju svoje stvaralačke sposobnosti, razvijaju maštu, emocije, spretnost, stječu povjerenje u vlastite mogućnosti i stvaraju pozitivnu sliku o sebi. Istodobno razvijaju govor, mišljenje i pamćenje, uče socijalno ponašanje, stvaraju prijateljstva…

Osjećaj zadovoljstva i uspjeha potiče samopouzdanje, znatiželja učenje izjednačava s napretkom, razvija se osjećaj moći, ustrajnost, sposobnost interakcije te spremnost na suradnju i pomaganje drugima. Sve su to osobine koje pridonose razvoju emocionalne inteligencije, a djeca i mladi stječu ih na muzejskim radionicama.

Cjelogodišnji program Čudotvornice obuhvaća raznolike programe namijenjene različitim uzrastima, individualnim ili skupnim posjetiteljima, vezane uz nastavu ili za slobodno vrijeme…

Objave

Objave vezane za “Čudotvornicu”

Skip to content