Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Danas u 11 sati održana je još jedna konferencija za medije u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka na kojoj smo – obilježavajući Međunarodni dan muzeja čija je ovogodišnja tema „Budućnost muzeja: oporavak i ponovno osmišljavanje“ – predstavili Digitalni fundus Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka.
Na konferenciji za medije bili su nazočni članovi Tima za digitalizaciju i izradu Digitalnog fundusa Muzeja: Nikolina Radić Štivić, ravnateljica; Luka Strašek, dokumentarist; Tihomir Tutek, viši muzejski informatičar; Tamara Mataija, viša kustosica; Vana Gović, viša kustosica; Andrea Zubović, muzejska pedagoginja.
U ime Primorsko-goranske županije nazočni su bili Zlatko Komadina, župan; Marina Medarić, zamjenica župana te Sonja Šišić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu.

Konferenciju za medije otvorila je Nikolina Radić Štivić, ravnateljica Muzeja koja je predstavila tim koji je radio na ovom zahtjevnom i izazovnom poslu, ali i izrazila žaljenje što, zbog mjera zaštite od bolesti COVID-19, nisu prisutni i svi kustosi koji su pridonijeli realizaciji ovog projekta i koji će nastaviti raditi na dopunjavanju i daljnjoj izgradnji Digitalnog fundusa, a to su Marko Badurina, Margita Cvijetinović, Nikša Mendeš, Ivo Mileusnić, Tea Perinčić, Ranko Starac, Ivana Šarić Žic, Jasna Ujčić Grudenić i Antonella Vlaše.
Istaknuvši muzej kao instituciju u službi ljudi i zajednice čija misija ne smije biti zaustavljena u izvanrednim situacijama kakvu nam je nametnula pandemija, potres ili slične nesreće, ravnateljica Muzeja naglasila je značenje Digitalnog fundusa za budući rad i razvoj Muzeja ne samo u izvanrednim okolnostima, već i u svakodnevnom radu s publikom i korisnicima muzejskih sadržaja.
Naš Muzej djeluje u skladu s razvijenom sviješću da je danas, uz onu fizičku infrastrukturu, a na čijem razvoju naš Muzej intenzivno radi pripremajući sve potrebno za njegovu kompletnu obnovu i rekonstrukciju, važna i ona digitalna. Opsežne pripreme digitalne infrastrukture proveli smo u razdoblju koje je iza nas, a kao njenu nadogradnju razvili smo Digitalni fundus Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka kao jedan od alata kojim čuvamo našu baštinu njenom digitalizacijom, al i kao važan komunikacijski kanal prema našoj publici.
Istaknula je i svevremensku zadaću muzeja, a to je – koristeći suvremene tehnologije i medije – stalno raditi na iznalaženju novih načina komunikacije s publikom koji će omogućiti da i u uvjetima fizičke razdvojenosti, prilagođavajući se novim okolnostima, budemo prisutni i ispunjavamo ulogu čuvara baštine.
Ravnateljica je istaknula i da je Muzej, digitalizacijom fundusa među prvima u Hrvatskoj započeo i s digitalizacijom muzejske djelatnosti i to tako da smo građanima putem web stranica Digitalnog fundusa omogućili online podnošenje zahtjeva za korištenje fotografija muzejskih predmeta te njihovo automatsko preuzimanje. Na taj način ostvarujemo ponajbolje suvremene muzejske prakse koje idu u smjeru, ne samo veće dostupnosti muzejske građe, već poticanja građana na njeno učestalo i inovativno korištenje. Na taj način muzejsku građu činimo dostupnom, ali i potičemo građane na njezino korištenje. Kako bi muzeji i baština koju čuvaju postali relevantni za život pojedinca i zajednice moramo ih učiniti nezaobilaznim dijelom kulture življenja naših građana i njihove digitalne/virtualne svakodnevice.
Ravnateljica je na suradnji zahvalila tvrtki Open IT iz Karlovca koja je s nama gradila digitalnu infrastrukturu te tvrtki ArhivPro iz Koprivnice koja je izradila interaktivno front end sučelje i stalni je partner Muzeja u procesu izrade svih softverskih rješenja kojima Muzej “hvata ritam” s novim potrebama i očekivanjima povezanih s temom rada Muzeja u virtulalnom svijetu, Hrvoju Franjiću koji je u proteklih nekoliko mjeseci, u pandemijskim uvjetima, fotografirao više od 1700 muzejskih predmeta, Lei Jurin iz Studia Mikser koja je logo Muzeja prilagodila temi Digitalnog fundusa i svima koji su na bilo koji način pridonijeli i pridonose realizaciji ovog projekta.
Naglasila je kako zasad predstavljaju jedan dio bogata fundusa s ciljem da svakodnevnim i stalnim obogaćivanjem novim sadržajima i kontinuiranim radom na obradi građe, predstave sve bogatstvo o kojem Muzej skrbi. Pred nama je izgrađena baza Digitalnog fundusa, njegova struktura s bezbroj sadržajnih mogućnosti i nadogradnji, dinamična struktura koju ćemo u interakciji s našim posjetiteljima dalje razvijati i sami neprestano dopunjavati podacima o muzejskoj građi koju čuvamo. Ravnateljica je izrazila nadu da će provedbene i finanacijske mogućnosti u naredne dvije godine omogućiti prezentaciju cjelokupnog fundusa na ovaj način u skladu s činjenicom da je taj cilj jedan od najvažnijih kratkoročnih ciljeva njihovog kolektiva u cjelini.
Osim što je – u organizacijskom i provedbenom smislu zahtjevan – rad na digitalizaciji i predstavljanju muzejske građe i dokumentacije zahtijeva i znatna financijska sredstva pa je ravnateljica Muzeja zahvalila Primorsko-goranskoj županiji i Ministarstvu kulture i medija RH koji su, u proteklih nekoliko godina, sufinancirali naš program digitalizacije muzejske građe i dokumentacije.
Nazočnima se obratio i Luka Strašek, dokumentarist istaknuvši kako je bogat fundus Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, oko 60 000 muzejskih predmeta, organiziran u 47 raznovrsnih zbirka. Vremenski, predmeti obuhvaćaju razdoblje od prapovijesti do suvremenih svjedoka vremena i okolnosti u kojima živimo, a među predmetima su arheološki artefakti, povijesni i kulturno-povijesni predmeti, umjetnička djela, predmeti tradicijske baštine te materijalna baština lokalnog pomorstva. Osim materijalne, Muzej čuva i vrijednu nematerijalnu baštinu Primorsko-goranske županije – specifične ljudske vještine, znanja, sjećanja, vjerovanja i običaji.
Predstavljajući Digitalni fundus istaknuo je želju da se i na ovaj način predstavi i interpretira muzejski predmet i da ga se učini dostupnim ljudima izvan svih granica – prostornih, vremenskih, dobnih, tjelesnih… stručnjacima i amaterima, onima koji Muzej već poznaju i onima koji se prvi put susreću s njim, onima koji znaju što traže i onima koji vole istraživati.
Na poveznici https://digitalni.ppmhp.hr/ do koje se može doći i putem web stranice Muzeja i društvenih mreža Facebook i Instagram, predstavljenu su predmeti u visokoj rezoluciji i osnovnim podacima te informacijom o tome je li predmet izložen ili nije.
Luka Strašek je naglasio kako je u ovom predstavljanju tek manji dio fundusa i kako je cilj proširivati Digitalni fundus novim sadržajima, sve do predstavljanja cjelokupne građe. U planu je i razvijanje nove mrežne stranice na kojoj će se predmetima predstavljenim na Digitalnom fundusu pridružiti interpretaciju, odnosno dati kontekst i ispričati priču, potičući ne samo ljubav prema baštini, već i njezino razumijevanje.

Viša kustosica Tamara Mataija govorila je o značenju Digitalnog fundusa u stručnom radu kustosa i opisala rad u muzeju kao rad s publikom i rad s predmetima – upravo rad s predmetima čini većinu posla kustosa i ostalih muzejskih djelatnika, a taj je rad “skriven” od očiju javnosti i odvija se “iza scene”. Rad je to na stvaranju primarne muzejske dokumentacije – inventarnih knjiga i kartica u koje se bilježe svi podaci i sva znanja o pojedinom predmetu. Inventarna oznaka koju dobiva svaki predmet kad “uđe“ u muzej predstavlja vezu između predmeta i dokumentacije. Kroz digitalni.ppmhp.hr koji postaje javno dostupan, omogućit će se publici da pregledava muzejske predmete na fotografijama visoke rezolucije te da dobije osnovne informacije o njima.
Tamara Mataija je ukazala i na značenje platforme digitalni.ppmhp.hr u pretraživanju i dobivanju uvida u građu koja nije dostupna u stalnom postavu već je pohranjena u muzejskim čuvaonicama nedostupnima javnosti. Ovakvo predstavljanje omogućava i uvid u građu poput knjiga ili novina, koju nije moguće izložiti tako da bude vidljive u cijelosti, a isto se odnosi i na sitne predmete pa čak i razglednice ili fotografije manjih dimenzija, istaknula je Mataija.
Osim želje da se kroz digitalni.ppmhp. intenzivira aktivna participacija javnosti i kreacija sadržaja, budući da se poziva i publiku da pridonese obogaćivanju sadržaja svojim znanjima, iskustvima, materijalima koje imaju, osobnim obiteljskim pričama vezanim uz našu građu, Tamara Mataija je istaknula i nadu da ćemo kroz ovaj projekt u potpunosti promijeniti poimanje muzeja kao institucija iz 19. stoljeća i pokazati kako muzeji slijede sve suvremene trendove i u svom radu koriste nove tehnologije.

O značenju Digitalnog fundusa u edukativnom radu Muzeja govorila je Andrea Zubović, muzejska pedagoginja. Istaknula je kako će ovaj sustav omogućiti lakši i jednostavniji pristup podacima i pričama iz bogata muzejskog svijeta obrazovnim, visokoškolskim i drugim institucijama, za individualno korištenje, zadatke, projekte i istraživanja. Potaknula je i ohrabrila zainteresirane “virtualne” posjetitelje na izravnu komunikaciju s muzealcima koji su uvijek spremni pomoći u istraživanjima, odgovoriti na pitanja te podijeliti s korisnicima svoje znanje i iskustvo. Naglašavajući kako je zadaća Muzeja provoditi kontinuirani razvoj ovog projekta pozvala je sve ljubitelje baštine na aktivno sudjelovanje kako bismo upotpunili, ispravili i obogatili prezentaciju muzejskog sadržaja.

Govoreći o potencijalu Digitalnog fundusa Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka istaknula je, između ostalog, da može poslužiti kao svojevrsni vodič prilikom planiranja posjeta Muzeju, omogućujući pregled predmeta te podatke o njihovom smještaju.
Istaknula je i nadu da će naš Digitalni fundus postati referentno mjesto za edukaciju, istraživanje i valorizaciju baštine Primorsko-goranske županije te da ćemo ovim projektom omogućiti i olakšati virtualni posjet osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, kao i svima koji nemaju mogućnost dolaska u Muzej.

U ime Primorsko-goranske županije svim je djelatnicima Muzeja čestitao župan Zlatko Komadina ističući kako je i ovim projektom Muzej pokazao da ide ukorak s vremenom i da je dostupan bez obzira na ograničenja. Ali, istaknuo je župan, neka Digitalni fundus bude poticaj za stvarni dolazak u Muzej otvoren za posjetitelje koji u njegovu stalnom postavu mogu uživati u bogatstvu građe koja se u Muzeju čuva. Predstavljanje Digitalnog fundusa dokaz je kvalitetna rada u Muzeju čija je kruna projekt vrijedan više 100 milijuna kuna koji će obuhvatiti obnovu Muzeja i zgrade u kojem je smješten, a bit će financiran sredstvima europskih fondova, istaknuo je na kraju župan Zlatko Komadina.

 

Skip to content