Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Zbirka razglednica

Voditelj: Margita Cvijetinović Starac, kustosica

Unatoč činjenici da su prve razglednice Muzeju darovane (Kvirin Paškvan, Mici Mazzurka, Franka Paškvan, Papirnica Gj. Šikić) davne 1934. godine, najbrojnija je zbirka Kulturnopovijesnoga odjela osnovana tek u novije vrijeme.
U Zbirci je pohranjeno 4168 inventiranih razglednica pribavljenih darovanjima i otkupom.
Razglednice su sakupljane stihijski, kao moguć muzejski predmet, bez težnje da se oforme potpune izdavačke ili dokumentarne kolekcije. Pribavljale su se tako razglednice cjelokupnog područja bivše države, dok danas Zbirku upotpunjuju isključivo one s motivima gradova i naselja Primorsko-goranske županije.
Najstarija razglednica u Zbirci s motivom je Opatije (izdavači Stengel & Co. iz Dresdena) i obilježena je poštanskim žigom 1893. godine, potom slijede dvije razglednice Rijeke iz 1894. – jedna nepoznata izdavača, a druga Marca Oberdorfera, riječkog trgovca.
Uzmemo li u obzir da su svoje prve razglednice Beč, Pariz, Pešta, Prag i drugi dobili 1891.-1892. godine, možemo ustvrditi da Opatija i Rijeka ne zaostaju u odnosu na europske metropole.
Iznenađuje bogatstvo motiva i impozantan broj od oko dvije stotine i šezdeset izdavača razglednica našeg područja, od čega je njih četrdesetak iz Rijeke (M. Oberdorfer, G. Jerouscheg, F.A. Schnautz, F. Cretich, G. Chesani, C. Wollner, A. Remhard, E. Schambik, J. Radici, L. Rosenthal, G. M. Kohn, E. Hönig, Gj. Sikić, E. Moderčin, R. Vrignanin, G. Trbojević, S. Samsa, G. Petricich, E. Fantini, F. Slocovich, M. I. Banić, J. Ahmetović i drugi).
Od stranih nakladnika izdvajamo ove: Philip & Kramer, Philip Rubel, G. Rüger & Co., F. Schöler i K. Ledermann iz Beča, Dr. Trenkler & Co., Mehner & Maas, Louis Glaser iz Leipziga, Carl Otto Hayd, Otmar Zieher, Purger & Co. iz Münchena, Edgar Schmidt, Stengl & Co., Römmler & Jones iz Dresdena te Divald és Monostory i Divald Károly iz Budimpešte.
Razglednice su umnožavane tiskarskim tehnikama visokog, plošnog i dubokog tiska, monokromne su, u smeđim, plavim, zelenim i sivim varijantama, ili pak kolorirane, a tiskane su na različitim papirima.
Sadržaji aversa su različiti, pa osim panorama veduta pojedinih dijelova grada, ulica, palača i hotela, na razglednicama nalazimo portrete znamenitih ličnosti, reprodukcije umjetničkih djela, ulične scene te prikaze povijesnih događanja – i to čitave serije – kao npr. one poznate pod nazivom Le cinque giornate di Fiume. Može biti prikazan samo jedan motiv, kompozicija s više motiva ili kombinacija motiva s cvjetnim aranžmanom.
U Zbirci prevladavaju pojedinačne razglednice formata 14 x 9 cm, ima nešto spojenih u savijenim nizovima s panoramama cijeloga grada ili različitih motiva te složenih u mape s naslovima na omotima.
Vanjski korisnici Muzeja danas najviše proučavaju upravo Zbirku razglednica. Neizostavan je ona izvor informacija kod proučavanja razvoja, rasta i transformacija određenih urbanih cjelina, ilustrativan materijal na mnogim izložbama, u katalozima i publikacijama povijesnih sadržaja.