Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Predstavljanjem filma “Sjećanja na Kampor”, autora Rasima Karalića, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka pridružuje se obilježavanju 27. siječnja kao Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta. Projekcija filma započinje u 18.30 sati, uvodnim predstavljanjem autora i teme fašističkog koncentracijskog logora Kampor na otoku Rabu. Međunarodni dan sjećanja podsjetnik je na sve žrtve nacističkih režima tijekom Drugog svjetskog rata, a datum obilježavanja odnosi se na 27. siječnja 1945. godine kada je Crvena armija oslobodila 7.500 zatvorenika koncentracijskog logora Auschwitz u Poljskoj. Osvajanjem Kraljevine Jugoslavije u travnju 1941. godine, njemačke, talijanske i ustaške vlasti na prostoru Hrvatske osnivaju brojne koncentracijske logore. Jasenovac, Jadovno, Stara Gradiška, Kampor na Rabu, Metajna i Slana na Pagu, Kraljevica, Vela Luka na Korčuli, Hvar, Gruž i Kupari kod Dubrovnika, Lopud… nižu se mjesta konfinacije i stradanja iz čijeg mnoštva ovog puta izdvajamo Kampor na Rabu, najveći fašistički logor na području Hrvatske. Od proljeća 1942. do kapitulacije Italije u rujnu 1943., u Kampor je deportirano oko 14 000 Slovenaca, Hrvata i Židova, među kojima njih 4.600 spomenuti logor bilježi kao posljednju postaju svog životnog puta. Dokumentarni film „Sjećanja na Kampor“ donosi intimne ispovijedi preživjelih logoraša. Pripovjeda o stradanjima, patnji i smrti najmilijih, o borbi za preživljavanje te o iskrenim ljudskim osjećajima i privrženosti stvorenoj u najbolnijim trenucima njihovih života. Za kraj, spomenuti ćemo razmišljanja Predraga Fincija koji navodi da pojedinačnu ispovijest možemo razumjeti tek ako je istovremeno opća, ako pripada i drugima. Zašto bi nas neko pitanje uopće zanimalo ako ono ujedno ne bi bilo i naše pitanje, pitanje za nas. A pitanje holokausta je temeljno, jer traži odgovore u historiji, političkom, psihološkom, moralnom i svakom drugom smislu, jer nadilazi individualnu i nacionalnu razinu, jer pita o čitavom ljudskom svijetu, jer je nezaobilazno u razmišljanju o prošlosti i budućnosti.