Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pedagoški odjel

Da su muze znale koliko će godina biti potrebno da odgoj i učenje postanu sastavni dio muzejske djelatnosti, zasigurno bi drugačije rasporedile zadatke. Vjerojatno imajući na umu etimologiju grčke riječi museion, koja upućuje na mjesto gdje se predaje i unapređuje znanost, članovi su  Komisije zadužene za otvaranje muzeja i biblioteke u Rijeci na sjednici održanoj 3. svibnja 1889. godine istaknuli da cilj muzeja nije samo zadovoljiti znatiželju publike već i odgajati (La Bilancia, 3.5.1889.)
Tako je odgoj istaknut kao jedan od temeljnih zadataka Muzeja, a što je danas propisano i Zakonom o muzejima. Grof Vincenzo de Domini, profesori Arturo Dalmartello, Pietro Zambra, Giorgio Viezzoli, Santo Pilepich, Aladar Fest, Giovanni Matisz, dr. Giorgio Catti, Pietro Geresky, P. Matcovich i Ernesto Brelich te inženjer Isidor Wauchnig vizionarski su tada zamislili muzej kao ustanovu koja, zahvaljujući bogatu i raznoliku fundusu, ali i svom društvenom poslanju, ima iznimno odgojno značenje u sredini za koju je osnovana. Ipak, prolazile su godine u kojima je edukacijski potencijal baštine bio gotovo zanemaren, a osnovna značajka muzejskoga predmeta – ona da bogatstvom svojih poruka poveže jučer s danas i sutra – neprepoznata. Put koji su i ne sluteći ucrtali ugledni riječki intelektualci tek je 1966. godine doveo do osnivanja Pedagoške službe u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja.
Od tada – zahvaljujući entuzijazmu prvog muzejskog pedagoga gospodina Ante Meštrovića – do danas djelatnost se odgoja i obrazovanja u Muzeju, unatoč brojnim poteškoćama, preprekama, a ponekad i nerazumijevanju, unapređuje i usklađuje s planovima i programima rada predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola te visokoškolskih ustanova,pronalazeći načine sve kvalitetnije, osmišljenije i kontinuirane suradnje.
Stalni postav i povremene tematske izložbe kojima se bogatstvo fundusa približava široj javnosti – smješteni u jednom od najljepših arhitektonskih ostvarenja s kraja 19. stoljeća – Pomorski i povijesni muzej danas čine nezaobilaznim mjestom upoznavanja s ljepotama baštine, mjestom spoznaje njezine vrijednosti, ali i iznimne uloge koju imaju njezini čuvari.
Slijedeći suvremene muzeološke trendove, Muzej organizira različite oblike rada s posjetiteljima, postajući atraktivno mjesto učenja i zabave te izvor točnih, dinamičnih, aktualnih, zanimljivih podataka. Klasična i, unatoč svemu, nezamjenjiva stručna vodstva po stalnom postavu i povremenim izložbama, predavanja uz dijapozitive, igraonice i radionice, stručni skupovi  i savjetovanja – neke su od raznolikih mogućnosti za stjecanje znanja o svijetu prošlosti i njegovim tajnama. Akcije poput osmišljavanja malih dječjih izložbi, uz one velike, i njihova svečana otvorenja, igre traganja za tajanstvenim predmetom skrivenim u postavu ili zajednički razgovori o tajnama arheoloških nalaza pronađenih u dvorištu vrtića, Muzej često pretvaraju u vesela i bučna susretišta velikog broja djece sličnih interesa.
Brojni  predškolci u Muzeju kroz igru čine prvi, mali korak u svijet svojih predaka, mnogi osnovnoškolci ovdje ostvaruju svoj prvi kontakt s originalnim materijalnim dokazima o prošlosti Rijeke i Primorsko-goranske županije, srednjoškolcima dolazak u ovaj povijesni prostor otkriva vlastito kulturno nasljeđe, a neki su danas priznati poznavatelji i štovaoci baštine kao studenti upravo u palači u kojoj se i ispisivao dio riječke i hrvatske povijesti odabrali svoj životni poziv.
Prateći potrebe i interese različitih skupina posjetitelja postajemo sastavni, nezaobilazan dio identiteta Grada i Županije. Svaki dan sve veći broj mladih koji u Muzeju tragaju za vlastitim korijenima ohrabruje nas u uvjerenju da nasljeđe ostavljamo u pravim rukama – onima koji će, nerijetko okruženi iskrivljenim vrijednostima, znati prepoznati i sačuvati one prave, što je istinsko umijeće.