Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Izložba Konzervatorski svjetlopisi – naših prvih 160 godina zajedno rezultat je sustavnog proučavanja analogne fotodokumentacije, prvotno Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske u Runjaninovoj, a potom i sveukupnog analognog fotografskog fonda naše nacionalne konzervatorske službe, odnosno fototeka konzervatorskih odjela u Dubrovniku, Osijeku, Požegi, Rijeci, Slavonskom Brodu, Splitu, Šibeniku, Vukovaru, Zadru i Zagrebu, koje ujedinjuju više od 500.000 konzervatorskih fotografija nastalih u vremenskom rasponu od 60-ih godina 19. stoljeća pa sve do konca 20. stoljeća, kada digitalna fotografija uspijeva gotovo posve potisnuti analognu. Premijerno je izložba bila upriličena u sklopu Dana europske baštine 2014. godine u izložbenom prostoru Gliptoteke HAZU.

Podatak da najstarije fotografije iz konzervatorskih fotoarhiva potječu iz 60-ih godina 19. stoljeća govori u prilog činjenici da je konzervatorska fotografija od samih početaka bila zornim pratiteljem organiziranog čuvanja spomeničke baštine na našim prostorima. Organizirano čuvanje spomeničke baštine u nas staro je točno stotinu i šezdeset godina, odnosno seže u daleku 1854. godinu. Te je godine Centralna komisija za očuvanje povijesnih i umjetničkih spomenika ‒ osnovana u Beču 1850. godine, nakon revolucionarne i turbulentne 1848., s jasno zacrtanom zadaćom naglašavanja važnosti zaštite kulturnih spomenika i uopće djelovanja na tom polju – s istim ciljem promaknula i imenovala u centrima svojih krunovina vrsne djelatnike s područja znanosti i kulture u prve državne konzervatore. U Dalmaciji je ova časna dužnost bila povjerena Vicku Andriću, na području Hrvatske i Slavonije Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom, a u Istri Pietru Kandleru.

Konzervatorska služba nezamisliva je bez konzervatorske dokumentacije. Konzervatorskoj fotografiji kao sastavnom dijelu konzervatorske dokumentacije s punim pravom možemo pripisati epitet vizualnog čuvara stanja baštine jer je zaslužna što posjedujemo, primjerice, uvid u izgled spomenika koji smo u nekom povijesnom trenutku djelomično ili u potpunosti izgubili ili pak što govori o izgledu spomenika prije, za vrijeme te u konačnici nakon konzervatorskih i/ili restauratorskih zahvata.

Uvid u sveukupni konzervatorski fotofond poučava nas da konzervatorsku fotografiju treba sagledati kao širok spektar vizualnosti koji u sebi uključuje i isprepleće vrlo slojevitu tematiku pa uz onu užu stručno- spomeničku očitavamo također i povijesnu, pejsažnu, ambijentalnu, situacijsku, reportažnu, životnu tematiku, portretistiku i drugo. Slijedom ove tvrdnje izložba je rezultat zahtjevne dužnosti, pravog izazova, da se iz količinski impozantnog te sadržajno istovremeno cjelovitog, koliko i slojevitog, fotografskog fonda izdvoji relativno malen broj fotografija, brojem jedva nešto veći od stotice, koji pored dokumentarne vrijednosti, dakle, povijesne ili starosne te funkcionalne ili strukovne, odlikuje i vizualna atraktivnost koja počiva na subjektivnosti i promatračevu senzibilitetu.

Otvorenje izložbe je u srijedu, 21. 9. 2016., u 13:00 sati u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka.