Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

U četvrtak, 12. 4. 2018., u Prodajalni (Ex. Murina Hiša Mode) u Ljubljani održan je završni seminar za vodiče i turističke djelatnike, organiziran u sklopu projekta Claustra+. Prije završnog seminara u Sloveniji i Hrvatskoj bili su održani uvodni seminar u Rijeci te terenski seminari. Po lokacijama Claustre vodili su nas arheolozi, biolozi, geografi, koji rade na projektu Claustra+, a koji se bave istraživanjem i zaštitom kulturne baštine Claustre i prirodom koja ju okružuje.

TERENSKI DIO SEMINARA:

Prvi terenski pregled odvijao se je 4. 4. 2018., u Hrvatskoj, gdje smo posjetili lokacije kasnoantičkog rimskog obrambenog sustava Claustre utvrdu Pasjak, te obrambene zidove s kulama na Studeni i Jelenju. Drugi dan, također u Hrvatskoj, obišli smo Principij u centru Rijeke, utvrdu Solin iznad Kostrene te liniju zida u Prezidu. U ponedeljak, 9. 4. 2018., upoznali smo se sa slovenskim lokacijama obrambenoga sistema na Hrušici, Lanišču i ostatcima Ajdovskog zida kod Vrhnike, te smo pogledali Doživljajsko razstavišče Moja Ljubljanica. Slijedeći dan, 10. 4. 2018., krenuli smo na zadnje terenske preglede, te smo se posjetili obrambeni zid na Rakitni, u Benetah te na Gradišču pri Robu, gdje nas je vodila Metka Starič iz Zavoda Parnas, koja upravlja s geološkim arheološkim putem u Kobiljem curku.

ZAVRŠNI DIO SEMINARA U LJUBLJANI:

Na početku završnog seminara u Ljubljani nam je Irena Kavčič iz Biotehniške fakultete Univerze u Ljubljani najprije predstavila LIFE DINALP BEAR projekt, u sklopu kojeg proučavaju konflikte i potiču suživot između čovjeka i medvjeda, koja je naša najveća zvijer u Europi. Istaknula je, da ekoturizam, povezan z medvjedima, predstavlja odličnu mogućnost za lokalne zajednice. Kod toga je jako važno, da poznamo smjernice za održivo ponašanje prema medvjedima. Medvjedi naime trebaju veliko područje kretanja, zbog čega je dodir s čovjekom neizbježan. Upravo iz toga razloga je jako važno, da znamo, kako se ponašati na tim područjima, gdje je prisutan medvjed, da imamo posljedično čim manji utjecaj na medvjede, da ne dolazi do konfliktnih situacija. Kao dobar primjer turističkog produkta ekoturizma, povezanog s medvjedima, je istaknula promatračnice, s kojih posjetitelji i vodiči u sudjelovanju s lovcima mogu lakše i na puno sigurniji način promatrati medvjeda u njegovom prirodnom okolišu.

Marko Slapnik, šumski pedagog i interpretator prirode (Poseben dan – Zavod za pristna doživetja in NATUR-ETNO ALP), nam je predstavio primjere upotrebe principa interpretacije baštine i šumske pedagogije kod oživljenih vodstava u prirodi. Stručnjaci se slažu, da posjetitelji baštine vodstvo najlakše zapamte, kad su im informacije dane preko priča i u primjerima, kad sami aktivno sudjeluju, što utječe na ponašanje, razumski te emotivni nivo čovjekove osobnosti. Istaknuo je, da je interpretacija važan način komunikacije, koje glavni cilj nije educirati posjetitelje, nego dostići  razumijevanje cjeline kroz provokaciju tako, da potaknemo zanimanje te uspostavimo osobni odnos posjetitelja do interpretirane teme. Uz pomoć dobre interpretacije možemo dovesti posjetitelja određene baštine do općeg razumijevanja, preko poštovanja, pa sve do zaštite te baštine. Istaknuo je, da moramo biti svjesni, da je dobra interpretacija umjetnost, koja otkriva dublje značenje i kombinira te povezuje različita područja, jer posjetitelji imaju vrlo različite interese.

U zadnjem dijelu seminara odvila se je participativna radionica pod imenom »Doživi Claustru« za razvoj oživljenog/iskustvenog vodstva pod vodstvom moderatora Žiga Novaka (Orehov gaj), koji nam je na početku predstavio uspješne načine pripreme različitih iskustvenih/oživljenih programa. Istaknuo je, da iskustvena vodstva možemo poboljšati na način da u njih uključimo igrifikaciju odn. elemente igre, koji mogu jako i s uspjehom obogatiti program. Uz to je rekao i da je važno da kao vodiči prepoznamo faktore zanimljivosti određene baštine, s kojom se ljudi mogu povezati te su ti srž svake interpretacije. Sudionici seminara smo potom pokušali prepoznati faktore zanimljivosti za Claustru. Kod iskustvenog/oživljenog vodstva je jako važna dobra osnova vođenja, koja našim posjetiteljima omogućava cjelovito iskustvo. Nakon teorijskog dijela razdijelili smo se u skupine, gdje smo u svakoj skupini morali zamisliti svoj primjer iskustvenog vodstva po Claustri uzimajući u obzir različite elemente avanture. Na kraju radionice predstavili smo osmišljene primjere po skupinama i glasali za pobjedničku ekipu.

Seminar je bio proveden u okviru projekta Claustra+ (Prekogranična destinacija kulturnog i zelenog turizma Claustra Alpium Iuliarum), koji je sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Glavni organizatori seminara su bili Zavod za varstvo kulturne dediščine Slovenije i Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka. Uz njih i drugi projektni partneri bili su ključni za provedbu seminara: Narodni muzej Slovenije, Zavod Republike Slovenije za varstvo narave, Hrvatski restauratorski zavod i Prirodoslovni muzej Rijeka.

Više o sadržaju s seminara možete pročitati na LINKu.

Kako je bilo na prvoj radionici u Rijeci možete pročitati LINKu.

Utiske sa seminara na slovenskom možete pročitati na LINKu.

Program seminara (pdf).