Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Arheološki odjel

Željka Cetinić

Začeci Arheološkog odjela Muzeja sežu u drugu polovicu 19. stoljeća, u vrijeme pribavljanja građe za budući gradski muzej. S tim se u vezi prve spoznaje o ciljano prikupljanoj arheološkoj građi vežu uz ime riječkog gradonačelnika Ernesta de Vernede.
U sklopu fundusa Musea Civica osobito je opsežna bila građa buduće numizmatičke zbirke, potom antičke zbirke te zbirke kamenih spomenika.
Godine 1941. iz Musea Civica prenosi se u Italiju (Codroipo – Villa Manin, Provincia di Udine) tri stotine i sedamnaest  arheoloških predmeta važnih za lokalnu arheologiju (Arhiva Muzeja, Restitucija spomenika kulture iz Italije, Ur. br. 68/1 od 11. ožujka 1977.).
Manji dio fundusa današnjeg Arheološkog odjela čini i građa Gradskog muzeja Sušak.
Formiranje Arheološke zbirke – prvotno u sklopu Kulturnopovijesnog odjela Narodnog muzeja, a potom kao dijela Povijesnog odjela tada već Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja – rezultira ustanovljenjem Arheološkog odjela Muzeja 1962. godine. Unutar Odjela ustanovljene su Prapovijesna, Antička, Srednjovjekovna i Numizmatička zbirka.
Arheološki odjel danas, iako ne najveći, sadrži vrijednu arheološku građu pribavljenu kupnjom, darivanjima, hidroarheološkim istraživanjima te, osobito u novije vrijeme, arheološkim iskopavanjima i istraživanjima.
Prema reviziji iz 2001. godine Odjel sadrži šest tisuća šesto dvadeset i sedam predmeta.
Arheološki odjel nema svoj stalni postav. Prvi je arheološki postav ostvaren u sklopu Musea Civica u Vili Margherita  sredinom tridesetih godina prošlog stoljeća.
Godine 1952. Radmila Matejčić navodi: Muzej Hrvatskog primorja ne obiluje arheološkim materijalom, ali se ono malo raspoloživih predmeta iskoristilo te se uredila mala arheološka zbirka. (…) Kod postave ove zbirke išlo se za tim da se zadovolji princip kronološke postave kompleksnog muzeja ( R. Matejčić, 1952., str. 41). Postav je skinut 1956. godine.
Početkom je šezdesetih godina vrlo uspješno izložena građa Numizmatičke zbirke, no usprkos tome postav se uklanja sedamdesetih godina.
Građa je Odjela od 1964. prezentirana u okviru stalnog Pomorsko-povijesnog postava. Godine 1992. temeljitije je rekonstruiran tadašnji postav. Pritom su izvršene bitne dopune i preinake, pa su izloženi noviji arheoloških nalazi s područja riječke regije. Dio je arheološke građe 1982. godine izložen u Muzejskoj zbirci Kastavštine.
Osim kroz muzejske izložbe građa je Odjela prezentirana u sklopu većih izložbenih projekata drugih muzeja, ili pak s njima u suradnji, te, u novije vrijeme, priopćenjima na znanstvenim skupovima u organizaciji Hrvatskoga arheološkog društva, i to u Malom Lošinju 1979., Puli 1982., Krku 1985., Splitu 1993., Zadru 1997. i Rijeci 2000. godine.
Prigoda je ovo i da spomenemo zaslužne nam prethodnike koji su svojim djelovanjem, među ostalima, dali prinos arheologiji ovog područja, ali i bitno utjecali na formiranje kasnijih zbirki ili na rad Odjela. To su Riccardo Gigante, povjesničar, počasni konzervator i voditelj Musea Civica, Ivan Sveško, ravnatelj Gradskoga muzeja Sušak, Velika Dautova Ruševljan, kustos Pomorskog i povijesnog muzeja te, nadasve, dr. Radmila Matejčić, dugogodišnji voditelj Arheološkog odjela.
Unatoč zalaganjima pojedinaca, nedostatna je stručna ekipiranost problem s kojim se stalno suočavamo.
Cijeneći  rezultate koje su, osobito posljednjih godina, postigle relevantne institucije u istraživanjima na riječkom području, godine je 2000. u suorganizaciji Muzeja i Hrvatskoga arheološkog društva održan znanstveni skup koji je upozorio na problematiku arheologije u Rijeci i na prostoru Županije, a time i na probleme s kojima se suočava Arheološki odjel Muzeja (Znanstveni skup Hrvatskog arheološkog društva – Rijeka, Liburnija i Hrvatsko primorje u svjetlu arheoloških istraživanja, Rijeka 10.-13. listopada 2000.).