Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

120 godina – Zastava Društva Sveti Mihovil

Zastava Društva Sveti Mihovil
Ignjat Sinčić
Rubeši
1907.
svila, srma, šivano, vezeno
106 × 133 cm
PPMHP MZK 142

Zastava svetog Mihovila pripada istoimenom Pripomoćnom i poučnom društvu osnovanom 1901. u Rubešima podno Kastva.
Stanovnici Kastavštine, smještene sjeverozapadno od Rijeke, u drugoj su polovici 19. i početkom 20. stoljeća iskazivali visoku razinu nacionalne osviještenosti. Političke aktivnosti vezane uz stjecanje nacionalnih prava odražavale su se na polju kulturnog i svakodnevnog života: osnivale su se čitaonice i kulturno-prosvjetna društva. Čitaonice su ubrzo postale središta društvenog života lokalnog stanovništva, a pod njihovim su okriljem osnivana kulturno-prosvjetna društva, čiji je zadatak bio “gojiti i širiti narodnu … pjesmu i glazbu, pjevanjem oplemenjivati srca…” te njegovati i promicati hrvatski jezik i kulturu općenito.
Siromašno stanovništvo Kastavštine, orijentirano na poljoprivredu i obrtnu proizvodnju, bilo je slabo obrazovano i uglavnom nepismeno, te su društva svoje djelovanje prije svega usmjerila na edukativne i kulturno-prosvjetne programe, kao i na financijsko podupiranje članstva u životnim neprilikama i u slučaju bolesti i smrti. Važan dio aktivnosti ipak je bio usmjeren na širenje nacionalnih ideja, a selo Rubeši podno Kastva, u kojem je 1871. održan Prvi hrvatski tabor u Istri, predstavljalo je plodno tlo za to.
Pod okriljem kastavske Čitaonice, osnovane 1866. godine, započelo je s radom prvo društvo u Kastavštini, nazvano Istarska vila, sa sjedištem u Kastvu. To je potaklo osnivanje sličnih društava i u ostalim mjestima Kastavštine. Njihovo osnivanje i rad bili su legalni. Društva su imala uređenu upravljačku strukturu, svoj moto te simbole, a najznačajniji je bila zastava.
U potrazi za identitetima koji nisu ni ugarski ni germanski veći dio motiva na zastavama, i ostalim simbolima, pretkršćanskog je slavenskog podrijetla, pružajući društvima čvrst oslonac u promjenjivim vremenima druge polovice 19. stoljeća.
Na zastavi Društva Sveti Mihovil uz liru, simbol glazbe i pjesništva još iz antičkog razdoblja, prikazana je lipa, motiv vezan uz pretkršćansko slavensko nasljeđe, koji se često koristi s ciljem isticanja nacionalnog identiteta. Lipa je sveto slavensko drvo. Njezina grančica, prema predaji, štiti od gromova i požara, simbol je prijateljstva i slobode. Ona je mistično drvo života, zdravlja, snage i plodnosti.
Sv. Mihovil, titular mjesne crkve po kome je društvo nazvano, prikazan je sa svojim atributima, sukladno kršćanskoj ikonografiji, kao krilati anđeo u odjeći rimskog vojnika; u jednoj ruci drži vagu, a u drugoj plameni mač. Sloga, prijateljstvo, dobronamjernost – izrečeni u motu društva Jedan za sve svi za jednoga – doslovno su preneseni u likovni jezik kroz prikaz rukovanja. Zastava ima borduru u obliku plamičaka, koji su habsburškog podrijetla, ali sadržavaju boje hrvatske trobojnice. U uglovima se nalaze medaljoni, unutar kojih su izvezeni motivi (šestar, kutomjer, kliješta, pila, sjekira, motika i čekić) koji upućuju na lokalnu privredu.