Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

120 godina – Ulomak zvona s glagoljskim natpisom

Ulomak zvona s glagoljskim
natpisom
Kastavština
16. stoljeće
bronca, lijevano
35 × 24 × 13 cm
PPMHP MZK 1200

Crkvena zvona raširena su u Europi u kasnom srednjem vijeku. Uz veće crkve grade se zvonici, dok manje crkve imaju iznad portala preslicu, na koju je pričvršćeno zvono. Zvona na preslici manjih su dimenzija od onih koja se smještaju u zvonike. Izrađuju se najčešće od bronce, lijevanjem. Često se na njima nalazi natpis na lokalnom pismu i jeziku. Funkcija im je poziv na okupljanje i molitvu.
Ulomak je slučajno pronađen nakon Drugoga svjetskog rata ispred crkve sv. Viktora u Kastvu, a darovan je Muzeju 2008. Sačuvana je otprilike jedna trećina zvona. Cijelo zvono bilo je visine 47cm te promjera 32 cm. Uz donji rub fragmenta napisano je glagoljskim slovima veličine 3 cm “…+ LUKA + M…”.
Tijekom Prvoga svjetskog rata brojna su crkvena zvona rekvirirana te rastaljena kako bi se bronca, od koje su bila izrađena, iskoristila za izradu topova. Zahvaljujući organiziranoj konzervatorskoj službi u Austrijskom Carstvu te osobnom zalaganju povjesničara i arheologa dr. Antona Gnirsa, pokrajinskog konzervatora za Austrijsko primorje i Kranjsku, katalogizirana su sva zvona s područja Istre, uključujući i Kastavštinu. Prilikom katalogiziranja autor je zabilježio dimenzije i težinu svakog zvona te prepisao natpise s njih. S područja Kastva popisao je sedam crkvenih zvona, od kojih jedino ono iz crkve sv. Viktora nosi glagoljski natpis, točnije imena evanđelista: Matej, Marko, Luka, Ivan. Datirao ga je u 16. stoljeće, iako godina izrade i ime autora nisu naznačeni. Pored opisa zvona unio je bilješku da će se ovo, kao i zvono iz crkve sv. Trojstva predati Kastvu te da neće biti uništena.
Sljedeći zapis vezan uz zvono iz crkve sv. Viktora donosi akademik Branko Fučić. On je zabilježio postojanje crkvenog zvona na temelju kataloga A. Gnirsa, ali ga nije imao priliku vidjeti te je naveo da je izgubljeno. Nije poznato što se sa zvonom događalo u razdoblju od Prvoga pa do završetka Drugoga svjetskog rata, niti kako je došlo do njegova puknuća.