Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

120 godina – Sveta Lucija

Sveta Lucija
Jacopo Negretti, zvan Palma
Giovanne (Mlađi)
Venecija
17. stoljeće
platno, ulje
134 × 109 cm
PPMHP KPO-LZ 2939

O životu svete Lucije postoje samo legende. Podrijetlom je bila iz imućne sicilijanske obitelji. Da će i sama podnijeti mučeništvo, saznala je dok je molila za majčino ozdravljenje na grobu svete Agate. Stoga je odlučila sve svoje imanje podijeliti siromasima, što je razbjesnilo njezina zaručnika te ju je kao kršćanku prijavio vlastima, koje su je uhitile i osudile na smrt. Lucija je mučena za vrijeme cara Dioklecijana. Nisu je mogli obeščastiti, pomaknuti s mjesta, niti joj je vatra naškodila. Vojnik joj je uspio bodežom prerezati vrat, i to tek onda kad je Lucija, prihvaćajući pretkazano mučeništvo, sklopila oči kako njihova svjetlost ne bi zbunjivala krvnika.
Druga legenda spominje da je Lucija sama sebi iskopala oči kako ne bi dovela u napast mladića opčinjena njihovom ljepotom. Marija ju je zauzvrat obdarila još ljepšim očima. Zato je umjetnici prikazuju kao nebesku iscjeliteljicu očiju, s pliticom, očima i, često, nožem.
Njezini štovatelji proširili su se po Siciliji nakon petog stoljeća, a običaj štovanja svete Lucije prenesen je i na naša područja. Zaštitnica je vida i staklara, krojača, kovača, pisara, tkalaca, vratara i ratara. Uz blagdan sv. Lucije, koji se obilježava 13. prosinca, usred došašća, povezani su mnogi pučki običaji i razne pobožnosti. Kako joj ime dolazi od latinske riječi lux, lucis i znači ‘svjetlo’, simbolizira svjetlo u zimskoj tami i navješćuje Božić kao rođendan Svjetla. Stoga se na taj dan sije pšenica da bi ozelenjela do Božića, a zelenilom se prizivala plodnost i obilje u nadolazećoj godini. Od Svete Lucije do Božića dvanaest je dana pa se, prema “brojanicama”, mogu predvidjeti vremenske prilike u svakom mjesecu nadolazeće godine. Na taj se dan tamjanom posvećivao stan, djeca su bacala upaljeno drvo u potoke i rijeke i trčala kroz sela noseći baklje, vjerovalo se da pisanjem muških imena na dvanaest papirića, koji bi se jedan po jedan otvarali od Sv. Lucije do Božića, djevojke naposljetku mogu otkriti ime budućeg muža, a bilo je zabranjeno rukovati šiljatim ili oštrim predmetima.1 Upravo na blagdan Svete Lucije u primorskim je krajevima uobičajeno darivanje djece malim darovima, slatkišima i suhim voćem, a u Jurandvoru na otoku Krku običaj je okupljenim vjernicima nakon mise sa zvonika crkve sv. Lucije baciti maleni kruh, hlipcić.
Nakon provedenih konzervatorsko‑restauratorskih radova slika je pripisana opusu jednog od najznačajnijih mletačkih slikara – Jacopu Palmi Mlađem.2 Iako još nije utvrđen njezin naručitelj, o vrijednosti narudžbe govori kako ime autora tako i skupocjenost upotrijebljenih pigmenata, koji upućuju na važnost i zacijelo visoku cijenu narudžbe.