Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

120 godina – Svečano proglašenje pripojenja Rijeke Ugarskoj

Svečano proglašenje pripojenja
Rijeke Ugarskoj
Andor Dudits
Budimpešta
1895.
platno, ulje
231 × 322 cm
PPMHP KPO-LZ 1773

Riječki je Municipij 1895. godine kod poznata mađarskog slikara Andora Duditsa (1866–1944) naručio sliku s prikazom događaja koji je, kao jedan od najznačajnijih u riječkoj povijesti, dugotrajno obilježio sudbinu grada. Riječ je o pripojenju Rijeke Ugarskoj 1776. godine. Slika je bila izložena na Milenijskoj izložbi u Budimpešti 1896. godine. Tom se izložbom obilježavalo tisuću godina od utemeljenja Ugarske. Slikar je ovjekovječio sam čin čitanja posebnog dekreta carice Marije Terezije kojim ona ustanovljuje Severinsku županiju. Ta županija obuhvaća prostor od Karlovca do Rijeke s desne strane Karolinške ceste. Na taj je način Rijeka povezana sa svojim zaleđem, što joj je omogućilo daljnji razvoj. Županija je administrativno podijeljena na distrikte (primorski i pokupski) i niže kotareve. Kotar Rijeka obuhvaća Rijeku, Trsat, Bakar, Bakarac i Kraljevicu. Županija je u svim poslovima – osim u trgovini, kojom upravlja Riječki gubernij – podčinjena
Hrvatskom kraljevskom vijeću. Ugarski plemić József Mayláth Székhélyi postaje prvi riječki guverner i župan Severinske županije te riječki civilni kapetan. Da bi se zaštitila ranije stečena prava i privilegije Rijeke, Marija Terezija 23. travnja 1779. izdaje posebnu diplomu prema kojoj se grad Rijeka s kotarom ima i nadalje smatrati odijeljeno i Svetoj kruni Kraljevine Ugarske pridruženo tijelo tj. corpus separatum. Međutim ukidanjem Hrvatskog kraljevskog vijeća Rijeka dolazi pod izravnu upravu Ugarskog namjesničkog vijeća, na temelju je čega Mađari i svojataju sve do sloma Austro-Ugarske Monarhije.