Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

120 godina – Svadbena kruna – jirlanda

Svadbena kruna – jirlanda
Susak
početak 20. stoljeća
ogledalca, perje, umjetno cvijeće,
svilene vrpce, ukrasne žičice i
kuglice, tkanina, nizano, šivano
142 × 27 × 17 cm
PPMHP EO 991

Najosebujniji dio svadbene opreme svakako je mladenkino oglavlje, vijenac ili kruna, koje često odlikuju žarke boje. U njemu je koncentriran najveći dio simboličnih i magijskih poruka i značenja: po njemu se mladenku poznaje, ali on je i štiti te iskazuje njezin prijelazni status između djevojaštva i staleža udatih žena, po njemu tradicijsko okružje prepoznaje da je nastupilo novo, bračno stanje.
Etnološka istraživanja govore o vijencu i ovjenčavanju nevjeste kao elementu čina sklapanja braka još u vrijeme slavenske zajednice. Jedan od razvojnih stadija nevjestinskih vijenaca zorno prikazuje upravo jirlanda s otoka Suska. Ranija crvena boja ovog ukrasa prešla je u jirlandi u svijetloružičastu, u skladu s ukusom 18. stoljeća, a i sam naziv jirlanda, girlanda, dakle ukrasne vrpce kojima završava ovaj nevjestinski vijenac, govori o kasnom mletačkom oblikovanju. Svi elementi, ogledalca, perje, stakleno zrnje, umjetno cvijeće i vrpce upućuju na dug razvoj što ga je prošla nevjestinska kruna od prvotnoga magijskog apotropejskog sadržaja u razdoblju od srednjeg vijeka sve do oblika kasnog rokokoa, kad su predajom baštinjeni elementi izgubili prvotni smisao.
Mladenkin vijenac ili kruna u starije je vrijeme bio domaće izrade, dok su se kupovni vijenci i bijela boja proširili pod utjecajem gradske mode, u različito vrijeme u različitim krajevima. Svadbeni su se vijenci čuvali u obiteljima kao dragocjene uspomene, često u posebnim ormarićima.
Specifičnoj živosti ženske nošnje otoka Suska pridonose i drugi odjevni predmeti, poput suknje ili pregače, koje se također odlikuju jarkim bojama.