Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

120 godina – Riječke krune i papirni novci

1 kruna – Città di Fiume
Die Österreichisch-ungarische Bank
Beč, 1916.
Istituto di credito del Consiglio
nazionale, Rijeka, 1919.
papir, tiskano
6,8 × 11,3 cm
PPMHP KPO-NZ 22002

20 kruna – Città di Fiume
Die Österreichisch-ungarische Bank
Beč, 1913.
Istituto di credito del Consiglio
nazionale, Rijeka, 1919.
papir, tiskano
9,2 × 15,2 cm
PPMHP KPO-NZ 22003

1000 kruna – Kotarska oblast
Sušak
Die Österreichisch-ungarische Bank
Beč, 1902.
Kotarska oblast Sušak, SHS, 1919.
papir, tiskano
12,8 × 19,3 cm
PPMHP KPO-NZ 22001

Nakon završetka Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske Monarhije 1918. godine po drugi se put u upotrebi javlja riječki papirni novac. Nekadašnju državnu valutu (austrijske krune) bilo je potrebno čim prije zamijeniti novom, ali je u tom prijelaznom razdoblju bilo potrebno naći privremeno sredstvo plaćanja. Brojne su se gradske uprave odlučile da se austrijske krune, čija je količina na tržištu u ratno vrijeme znatno porasla, vrate u optjecaj ovjerovljene gradskim pečatima. Na području grada Rijeke od 1919. godine postupak ovjerovljavanja provode Narodno vijeće (Consiglio nazionale) i Komanda okupacijskog korpusa u dogovoru s talijanskom vladom. Novčanice su bile ovjerovljene okruglim, tzv. rimskim žigom s natpisom Città di Fiume, pa su danas poznate kao riječke krune. Uskoro je tržište preplavio velik broj novčanica s falsificiranim žigovima. Među mnogim falsifikatorima istaknula su se dvojica, Del Bello i Fredi, koji su naručili u Beču da im se izradi pravi žig kako bi povećali opseg svoje djelatnosti. Vlasti su falsificiranje pokušale spriječiti objavljivanjem serijskih brojeva službeno ovjerenih novčanica i promjenom žigova. Kako bi se normaliziralo stanje i uvela kontrola tijekova novca Consiglio nazionale osniva svoj Novčarski zavod (Istituto di Credito del Consiglio nazionale) koji novim kvadratnim žigom ovjerava austrijske krune i potvrđuje valjanost prethodno ovjerenih (dvostruko ovjerene novčanice). Povlačenje riječkih kruna iz optjecaja obznanio je 26. rujna 1921. general Amantea, zapovjednik postrojbi talijanske kraljevske vojske, a uskoro je ukinut Novčarski zavod i osnovano predstavništvo Talijanske narodne banke u Rijeci. Novčanice s četvrtastim žigom bile su službeno u optjecaju sve do 9. listopada 1921. godine, a trgovina na osnovi tih kruna zadržala se sve do aneksije Rijeke Italiji 1924, kada se uvodi talijanska valuta.1
U istom su razdoblju i obližnje jedinice lokalne uprave koristile austrijske krune ovjerovljene pečatima kotarskih oblasti (KO Sušak, KO Crikvenica…). Osim novčanica ovjerenih pečatom u prometu su bile i austrijske krune s poštanskim markama Kraljevine SHS, čiju su vrijednost preuzele.