Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

120 godina – Pulene u pomorstvu

Ukrasni medaljon s krme
jedrenjaka – pulena
Veli Lošinj
18–19. stoljeće
drvo, rezbareno, bojano
95 × 92 cm
PPMHP OPP-ZNI 117

Pulene su zaštitni simboli na pramcima, rjeđe krmama, u prvom redu jedrenjaka, a javljaju se od srednjega vijeka pa do konca 19. stoljeća. Pulena koja se čuva u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka prikazuje ženski lik koji drži golubicu u desnoj, a vijenac u lijevoj ruci. Po stilskim obilježjima pulene zaključuje se da je nastala krajem 18. ili početkom 19. stoljeća. Ovaj ukrasni medaljon bio je sastavni dio krme broda.
Još u davnoj prošlosti, kada su se ljudi otisnuli od obala rodnog kraja i zaplovili na otvoreno more, javlja se strah od nepoznatog – nevera, različitih pogibelji koje su vladale na moru te havarija. U težnji da se sačuva vlastiti život, posada i brod pribjegavalo se raznim postupcima, sve u želji da se osigura mirna plovidba i sretan povratak posade kući. U tu se svrhu još u najranije vrijeme utjecalo različitim božanstvima, kojima su se prinosili darovi, a nakon prelaska na kršćanstvo glavni su sveci zaštitnici pomoraca postali Blažena Djevica Marija i sveti Nikola, uz kojeg je vezan pojam vatre sv. Nikole, odnosno sv. Elma. Pojava je to koja je raspirivala maštu pomoraca. Naime u jakim je olujama na moru dolazilo do električnih pražnjenja nad vrhovima jarbola, na užadima i jedrima brodova. Pritom nastala vatra u prošlosti se smatrala zaštitničkom. Kao svjedočanstva ostale su zavjetne slike: vlasnici brodova često su od umjetnikā naručivali slike s prikazima svojih jedrenjaka i s likom Gospe. Također je bilo mnogo primjera gdje je na slici bio ispisan i tekst s opisom nemila događaja ili pak određena molitva u znak zahvalnosti.
Apotropejsku ulogu imale su i pulene: najčešće drvene skulpture u obliku ljudskog lika, a ranije i životinjske figure, koje su se postavljale obično na pramcima. Pulene su prema vjerovanju pomoraca djelovale zaštitnički, kao obrana od zla. U ranijoj prošlosti isticanje se pulena na pramcu često smatralo božanskom zaštitom.
Najčešće su isticane mitološke nemani, zaslužne vođe ili personificirana božanstva. Figure su na pramcima brodova podjednako bile karakteristične za narode Mediterana, Egipćane, Grke, Feničane, ali i za srednjovjekovne sjevernjačke narode, npr. Vikinge. Figure s ljudskim obličjem ipak su prevladavale u 19. stoljeću na jedrenjacima duge plovidbe.
Najčešće su to bili ženski likovi. I danas na pramčanim dijelovima malih jedrenjaka, bracera i jedrenjaka jedan su od prisutnijih motiva upravo oči – koje vuku podrijetlo od nekadašnjih pulena.