Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

120 godina – Pismo narudžbe plana novog dijela grada Rijeke

Pismo narudžbe plana novog
dijela grada Rijeke
Trst
20. lipnja 1766.
papir, rukopis, francuski jezik
35 × 24 cm
PPMHP KPO-PZ 26488

Stoljetnu dominaciju Mlečana nad Jadranom ukinuo je car Karlo VI. Habsburški proglasivši 1717. slobodu plovidbe ovim morem. Za razliku od svojih prethodnika on shvaća prednost izlaza na more i mogućnosti koje su za razvoj međunarodne trgovine pružale luke Trst i Rijeka. Stoga im dodjeljuje status slobodnih luka, u kojima su trgovci imali posebne povlastice. Sve to imalo je za posljedicu punjenje carske blagajne, a posredno je pridonijelo razvoju ovih dvaju jadranskih gradova.
Karlovu politiku nastavila je njegova kći i nasljednica Marija Terezija (vladala od 1740. do 1780. godine). Marija Terezija je svojim carskim ukazima podupirala razvoj Rijeke, njezino prometno povezivanje i otvaranje. U razdoblju je njezine vladavine poduzeto niz urbanističkih intervencija u tada prilično zatvorenom lučkom gradiću s malim pristaništem na ušću Rječine.
Trst i Rijeka često razmjenjuju arhitekte i graditelje, a česti su i slučajevi unajmljivanja “strane pameti” u modernizaciji ovih gradova. Iz tog razdoblja potječe i pismo pisano francuskim jezikom u kojemu se traži izrada plana izgradnje kuća u blizini morske obale.
U pismu se preporučuje inženjer Antun Gnamb, koji bi nadzirao gradnju novog dijela grada Rijeke na obali oko današnje Žabice, tj. sa zapadne strane nekadašnjih gradskih zidina, što se u to vrijeme postupno uklanjaju kako bi se omogućilo širenje grada.
U ovom dijelu grada predviđala se izgradnja gradskog vrta i kapucinskog samostana. Autor pisma, čiji je potpis na dnu nečitljiv, također savjetuje gradsku upravu da prihvati prijedloge inženjera Gnamba ako bi slučajno našao shodnim savjetovati i nešto povrh spomenutog, a što bi bilo zgodno izgraditi na ovom području.
Anton Gnamb stigao je u Rijeku tek 1773. i neumorno radio sve do svoje smrti 1806. Ostavio je neizbrisiv trag u urbanoj strukturi grada. Bio je autor projekta stare Guvernerove palače na današnjem Jadranskom trgu i obnove kupole gradskog tornja, ali i brojnih gradskih kuća.