Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

120 godina – Pečati

Pečat Cittá di Fiume
Rijeka
1919.
metal, strojna izrada, gravirano
Ø3 cm
PPMHP KPO-PZ 1324

Pečat Istituto di credito di
consiglio nazionale Fiume
Rijeka
1919.
metal, gravirano
10 × 6 cm
PPMHP KPO-PZ 18707

Prvi svjetski rat, koji je okončan u studenom 1918. godine, uzrokovao je raspad Austro-Ugarske Monarhije te je Rijeku ostavio bez vrhovne vlasti. Pored nedefinirana statusa grada, o čijoj se sudbini odlučuje na Versailleskoj mirovnoj konferenciji, nedefiniran je i novčani sustav. Tako su i dalje u optjecaju bile austrougarske krune, iako država nije postojala, ali da bi se ipak uveo neki red u lokalno financijsko poslovanje i kontrolirao optjecaj novca, gradska uprava uvodi pečatiranje austrougarskih novčanica. Na taj se način nastojao kontrolirati dotok tog, tada bezvrijedna novca i ojačati vrijednost tzv. riječkih kruna. Tako su legalno bile u uporabi samo novčanice sa službenim pečatima grada Rijeke (Cittá di Fiume) i Kreditnog zavoda talijanskog narodnog vijeća Rijeke, koje je ujedno i upravljalo gradom. Oba pečata, koja se čuvaju u Zbirci pečata i grbova Muzeja, služila su za ovjeru novčanica austrougarskih kruna za uporabu na području Rijeke. Pečati su korišteni za obilježavanje novčanica od 1918. do 1924. godine. Relativna jednostavnost okruglog pečata grada Rijeke omogućavala je njegovo krivotvorenje, pa je vlast morala pribjegavati i drugim metodama sprečavanja krivotvorenja novčanica. U tu svrhu serijski su brojevi službeno pečatiranih novčanica objavljivani u gradskim dnevnim novinama.