Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

120 godina – Medalja u spomen 500. obljetnice čudotvornog riječkog raspela

Medalja u spomen 500. obljetnice
čudotvornog riječkog raspela
Rim, 1796.
zlato, lijevano, filigran
3 × 2,7 cm, 9,3 g
natpis na aversu: * / SECVLVM /
V. / CELEBRATVM / FVLMINE /
S.VITI / MDCCXVI / *
PPMHP KPO-NZ 161/NM

U kapeli crkve Svetog Vida u Rijeci pohranjeno je veliko drveno ranogotičko raspelo. Uz samo raspelo izravno je povezana legenda iz 1296. godine u kojoj se spominje čudo krvarenja kipa, a zapisao ju je J. W. Valvasor 1689. godine u svom djelu Slava vojvodine Kranjske:
U crkvi otaca Družbe Isusove može se vidjeti raspelo od drva koje je prije stajalo ispred crkve Svetog Vida, što je sada u posjedu spomenutih otaca. Otprilike prije tristo godina neki Lončarić, koji je proigrao na kartama svoj novac, išao je kući i gadno psujući i huleći Boga bacao je na raspelo kamenje i pogodio u lijevu stranu grudi. Nato je rečeno raspelo stalo zaista krvariti te se još i sada iz tih rana može vidjeti nekoliko kapljica krvi kroz staklo namješteno nad njim. Kamen je duguljast i brižno je sačuvan do dana današnjeg. Pokraj raspela može se čitati slijedeća inskripcija i natpis: Ex hoc Crucifixo hujus lapidis ictus excussit sanguinem (iz ovog je raspela udarac ovog kamena izbio krv).
Prema jednoj verziji legende mladog je Petra Lončarića progutala zemlja, cijelog osim svetogrdne ruke, dok je prema drugoj bio osuđen i javno mu je spaljena ruka. Kamen je okovan u zlato i pričvršćen uz ranu na skulpturi. Gradski kapetan sakupio je krv u tri ampule, od kojih je jedna bila pohranjena u crkvi Sv. Vida, druga u Puli, sjedištu biskupije, a treća u Rimu.
Legenda o čudotvornom raspelu detaljno je prepričana i u knjižici Brašno duhovno, tiskanoj na čakavštini latinicom u Ljubljani 1693. godine. Njezin je autor o. Nikola Hermon, prvi isusovac rođen u Rijeci kojem je čakavski jezik bio materinski. Raspelu su također nekoliko puta pripisivane razne zasluge za očuvanje Rijeke u ratnim opasnostima i za vrijeme raznih pošasti. U 18. stoljeću, prigodom 500. obljetnice legendarnog čuda, održane su i posebne svečanosti koje navode gradski zapisnici uz podrobne opise. Tom je prigodom izdana i jubilarna medalja kako bi taj događaj ostao u trajnu sjećanju. Medalje su u mjedi kovane u Rimu odlukom gradskog magistrata.
Na aversu ovalne pločice nalazi se latinski natpis koji u prijevodu znači 5. stoljeće slavi Rijeka svetoga Vida 1796.
Na reversu je u prvom planu prikazan Krist na raspelu s naglašenom ranom iz koje je potekla krv, a ispod njegovih nogu prikazana je ruka koja mu je nanijela ranu. U pozadini raspela prikaz je vedute grada Rijeke iz prve polovice 18. stoljeća, prije rušenja zidina i nasipavanja obale.