Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

120 godina – Lire B

1 lira
Gospodarska banka za Istru, Rijeku
i Slovensko primorje, 1945–1947.
papir, tiskano
4,4 × 9,1 cm
PPMHP KPO-NZ P53

5 lira
Gospodarska banka za Istru, Rijeku
i Slovensko primorje, 1945–1947.
papir, tiskano
5 × 9,1 cm
PPMHP KPO-NZ P55

10 lira
Gospodarska banka za Istru, Rijeku
i Slovensko primorje, 1945–1947.
papir, tiskano
5,5 × 10 cm
PPMHP KPO-NZ P56

20 lira
Gospodarska banka za Istru, Rijeku
i Slovensko primorje, 1945–1947.
papir, tiskano
5,7 × 11,6 cm
PPMHP KPO-NZ P58

50 lira
Gospodarska banka za Istru, Rijeku
i Slovensko primorje, 1945 –1947.
papir, tiskano
6,4 × 11,6 cm
PPMHP-KPO-NZ P60

100 lira
Gospodarska banka za Istru, Rijeku
i Slovensko primorje, 1945–1947.
papir, tiskano
7 × 13 cm
PPMHP KPO-NZ P61

500 lira
Gospodarska banka za Istru, Rijeku
i Slovensko primorje, 1945–1947.
papir, tiskano
7,4 × 13,4 cm
PPMHP KPO-NZ P62

1000 lira
Gospodarska banka za Istru, Rijeku
i Slovensko primorje, 1945–1947.
papir, tiskano
7,9 × 14,6 cm
PPMHP KPO-NZ P63

Po završetku Drugoga svjetskog rata 1945. ostalo je neriješeno pitanje granica Italije s Demokratskom Federativnom Jugoslavijom (DFJ), te je teritorij s tada upitnim statusom (Trst s okolicom, dio Istre, dio Slovenskog primorja i Rijeka s okolicom, bez Sušaka), izvan teritorijalnih i upravnih granica Italije i DFJ, podijeljen na dva dijela – Zonu A i Zonu B. Njima su rukovodile vojne uprave. Zona A (Trst s okolicom) bila je pod vojnom upravom savezničkih okupacijskih vlasti, a Zona B pod Vojnom upravom Jugoslavenske armije (VUJA). Iako su na području tih zona od 1945. u upotrebi bile tzv. metropolitanske lire (M‑lire), najveći se dio tog novca smišljenim potezima savezničke vojne uprave slio u Zonu A, te je gospodarstvo i građanstvo Zone B ostalo u tešku položaju. Kako bi se gospodarsko stanje popravilo, VUJA donosi odluku o izdavanju papirnog novca, nominalne vrijednosti izražene u lirama, koji je trebao biti u prometu samo na području Zone B. U svrhu izdavanja novca 17. rujna 1945. osnovana je Gospodarska banka za Istru, Rijeku i Slovensko primorje sa sjedištem u Rijeci. Zatim su određeni osnovni elementi oblikovanja novca i apoeni te je određen paritet te valute prema dinaru DFJ u odnosu 3,33 : 1. Novačanice su se tiskale u Zagrebu i Ljubljani u apoenima od 1, 2, 5, 10, 20, 50, 100, 500 i 1000 lira, a nosile su isti natpis i isti prikaz – motiv jedrilice na moru. Stoga su te lire-B ili jugolire bile popularno nazivane barchette. U Rijeci su bile u optjecaju sve do kraja 1946. godine, kada su zamijenjene za dinare FNRJ (Federativne Narodne Republike Jugoslavije), što je na preostalom području Zone B učinjeno tek po pripojenju Jugoslaviji.