Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

120 godina – Kresnikova violina

Violina
kopija prema Guarneriju del Gesù
dr. Franjo Kresnik
Rijeka, 1910.
javor, smreka, lak, ručna izrada
57,2 × 21 × 7 cm
PPMHP KPO-ZK 19549

Dr. Franjo Kresnik (Beč 1869 – Rijeka 1943) poznati je riječki liječnik i graditelj violina. Violina iz 1910. godine, prema ocjenama nekadašnjih, ali i današnjih violinista, pripada skupini vrhunskih Kresnikovih instrumenata. U unutrašnjosti violine nalazi se etiketa s natpisom Franciscus Kresnik fecit Tersacti anno 1910. Violina je ručno rađena od drva javora i smreke te lakirana tamnosmeđim lakom u tradiciji kremonske liuterije, koju su utemeljili svjetski najznačajniji graditelji violina iz obitelji Amati, Stradivari i Guarneri. Kremonski način izrade violina dr. Kresnik je čitava života proučavao te o njemu pisao. Oslanjajući se na kremonska konstruktivna načela, violine je i izrađivao.
Pri izradi violina bitno je odabrati kvalitetno drvo. Pogodnost se drva za izradu instrumenata utvrđivala perkusijom još u šumi prilikom sječe trupaca. Odabrano bi se drvo postupno sušilo kako bi se sačuvala njegova prirodna homogenost. Drvo ima vlastiti ton, na što utječu njegova gustoća i volumen. Gusto i teško drvo daje više tonove. Ploče rezonantne kutije gudaćih instrumenata također imaju svaka svoj ton. Ton zvučnice koja se izrađuje od smreke obično je dublji od tona dna violine, koja se radi od javora, jer smreka ima veliku homogenost i vodljivost zvuka. Pored akustičkih violina treba zadovoljiti statičke zahtjeve. Žice su napete preko konjića, koji pritišće gornju ploču težinom od 10 do 12 kg, te ona mora biti dovoljne debljine i ispupčenosti kako bi izdržala pritisak. Ispupčenost i debljina dna i zvučnice utječu na kvalitetu tona, te je njihovo oblikovanje ključno pri izradi gudaćih instrumenata. Iz statičkih i akustičkih razloga zvučnica je pojačana gredicom te je dušicom vezana uz dno.
Kremonski lak, koji je dr. Franjo Kresnik tijekom čitava života proučavao, priprema se na bazi eteriničnih ulja koja sadrže velik postotak smole. Stoga je taj lak proziran, elastičan i trajan, a nanosi se u tri sloja.1
Nakon stjecanja medicinske naobrazbe u Austriji i povratka u Rijeku dr. Franjo Kresnik je u dobi od tridesetak godina otvorio vlastitu radionicu za izgradnju gudaćih instrumenata. Instrumenti koje je izgradio tijekom prvih triju desetljeća 20. stoljeća u velikoj se mjeri oslanjaju na Guarnerija del Gesù, kojega je smatrao najvećim majstorom, a tridesetih je godina prošlog stoljeća počeo razvijati vlastiti tip violine.
Za života je dr. Franjo Kresnik slovio za najboljeg poznavatelja kremonske liuterije. Imao je važnu ulogu prilikom pokretanja Međunarodne škole za liuteriju u Cremoni, koja je danas izrasla u najznačajniju školu te vrste u svijetu. Želja mu je bila pokrenuti školu za graditelje gudaćih instrumenata na Sušaku, no plan je poremetio Drugi svjetski rat, tijekom kojega je preminuo.
Violina je dio stalnog postava u memorijalnoj sobi dr. Franje Kresnika i dio je Zbirke Kresnik. Izlagana je na povremenim izložbama, a njezina akustička svojstva prezentirana su i na koncertima.