Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

120 godina – Kain ubija Abela

Kain ubija Abela
Harman Janszenz Muller po
Maarttenu van Heemskercku
Antwerpen, 1560–1570.
papir, bakrorez
210 × 248 (196 × 246) mm
sign.d.l.: H. Muller fecit /
MHeemskerck Inuen. / H. Cock
excudebat
ispod natpis pisan verzalom:
*NON OCIDES* EXOD* xx*
PPMHP KPO-LZ 3342

Bakrorez ili gravura grafička je tehnika u kojoj se u bakrenu ploču oštrim udubljivačem urezuje crtež, a potom se udubljenja ispunjavaju bojom. Tehnika evoluira iz zlatarskog obrta. Najranije su gravure proizvedene u Njemačkoj oko 1430. godine. Kao vrhunska umjetnička forma bakrorez se pojavljuje oko 1470. godine u djelima Martina Schongauera u Njemačkoj i Andree Mantegnae u Italiji. Svoj vrhunac bakrorez doživljava u grafikama Albrechta Dürera, koji je ostao nenadmašan u izvedbi detalja i bogatstvu nijansi. Borbom protiv reformacije povećava se potražnja za slikama u čitavome katoličkom svijetu, što doprinosi razvoju grafičke produkcije.
U fundusu Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka nalazi se pet grafika otisnutih u radionici Hieronimusa (Jerome) Cocka, najistaknutijeg predstavnika flamanske grafičke umjetnosti u 16. stoljeću. Hieronimus (Jerome) Cock rođen je 1510. u Antwerpenu, u obitelji slikara.
Prve poduke, zajedno s bratom Matthysom Cockom, dobiva od oca Jana Wellensa de Cocka. Primljen je 1545. godine u slikarski ceh sv. Luke. U Rimu boravi od 1546. do 1548, a nakon povratka u Antwerpenu osniva izdavačku kuću Aux Quatre Vents. Odigrao važnu ulogu u širenju umjetničkih djela talijanske visoke renesanse u cijeloj sjevernoj Europi te objavljuje grafike nastale prema djelima vodećih talijanskih slikara (Raphael, Primaticcio i Andrea del Sarto). Od nizozemskih slikara najzastupljenija su djela Fransa Florisa, Pietera Brueghela Starijeg, Maartena van Heemskercka i Hieronymusa Boscha. U njegovoj radionici djeluju istaknuti graveri, kao što su Pieter van der Hyden, Giorgio Ghisi, Dirck Volckertsz Coornhert, Cornelis Cort, Philippe Galle i Herman Müller. Od 1548. do 1570. izdao je više od tisuću i sto otisaka, od kojih je šezdeset i dva sam gravirao. Umire 1570. godine, a radionicu preuzima njegova žena.