Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

120 godina – Isusovci u Rijeci

Povelja Ferdinanda II. o
osnivanju riječkog isusovačkog
kolegija
Beč
1633.
pergamena, rukopis
31,5 × 24 cm
PPMHP KPO-PZ 379

Povelja kojom Leopold I.
potvrđuje riječkim isusovcima
stečene povlastice
Beč
10. lipnja 1661.
pergamena, rukopis
31,5 × 25,5 cm
PPMHP KPO-PZ 380

Početkom 17. stoljeća u Rijeku dolaze isusovci. Njihova je prvenstvena misija sprečavanje širenja protestantske reformacije. U tome imaju potporu habsburških vladara i nekih velikaša. Tako već 1625. godine car Ferdinand na isusovce prenosi pravo ubiranja polovice riječke desetine. Još je darežljivija bila udovica grofica Ursula Thonhausen, koja im je 1630. darovala Kastavsku gospoštiju s Veprincem i Mošćenicama, kao i znatna sredstva za gradnju samostana, crkava i sjemeništa.
Isusovačka škola u Rijeci počela je s radom školske godine 1627/28. Podučavalo se na latinskom jeziku, a u početnim razredima i na talijanskom. Djeca su morala imati određeno predznanje, koje su stjecala na pripremnom tečaju. Godine 1699. Juraj Šoić počeo je poučavati i na hrvatskom jeziku, međutim zbog žalbi riječkih gradskih otaca uprava ga je Kolegija premjestila i tako prekinula nastavu na “ilirskom jeziku”.
Car Ferdinand II. izdao je 31. srpnja 1633. godine povelju o osnivanju riječkog isusovačkog kolegija, koju je kasnije potvrdio i njegov nasljednik Ferdinand III. Povelja je pisana latinskim jezikom na trideset i sedam listova pergamene i ovjerena vlastoručnim potpisima vladara. Tom su poveljom potvrđena i sva ranija darovanja. Takvi su uvjeti omogućili da se riječki isusovački kolegij razvije u sveučilište, što se i dogodilo 1726. Taj su studij osim Riječana pohađali i mnogi studenti iz Istre, Dalmacije i Kranjske, dok su predavači uglavnom bili talijanskog ili njemačkog podrijetla. Zahvaljujući kolegiju i studentskim predstavama religioznog sadržaja na latinskom, talijanskom i hrvatskom jeziku, u Rijeci se razvija i kazalište. Kolegij je zatvoren naredbom carice Marije Terezije 1773. godine nakon opoziva isusovačkog reda.