Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

120 godina – Isprava Nikole Zrinskog

Isprava Nikole Zrinskog
Bakar
1584.
pergamena, rukopis
29,6 × 37,8 cm
PPMHP KPO-PZ 375

Ovom ispravom grof Nikola Zrinski oslobađa Ivana Stiglića kmetskih obveza, čime on postaje slobodan građanin. Isprava je nastala u kancelariji grofova Zrinskih u Bakru. U to je vrijeme grad i luka Bakar pod njihovom upravom. Njegovi su prethodni gospodari bili Frankopani, no od 1575. grad je prešao u ruke Zrinskih. Frankopani i Zrinski bili su dvije najmoćnije i najbogatije feudalne porodice na prostoru hrvatskih zemalja u kasnome srednjem i ranome novom vijeku. Nizom ženidbenih veza udruživali su se, dijelili i razmjenjivali posjede. Tako je krajem 16. stoljeća i Bakar zamijenio svoje gospodare. Po smrti Stjepana III. Frankopana njegovi su nećaci Nikola, Kristofor i Juraj Zrinski (sinovi njegove sestre Katarine) podijelili njegove posjede. Nikola i Juraj upravljali su Bakrom, dok je Kristofor ubrzo umro. Kako bi održavali dobre odnose s Mlečanima, s kojima se najviše trgovalo, ali koji su vojno stalno vršili pritisak na Bakar, Zrinski 1583. Mlečaninu Ivanu Maurocenu daju u zakup bakarsku luku. Za vrijeme trajanja tog zakupa kmetovi Zrinskih bili su dužni svu robu kupovati kod Maurocena te njemu jeftino prodavati svoje proizvode. Ta je obveza teško padala kmetovima i mnogi su je se nastojali osloboditi ili je na bilo koji način izbjeći. Taj je nepovoljan ugovor istekao 1590. godine.
Pod upravom Zrinskih Bakar postaje jedna od najprometnijih luka na istočnom Jadranu. Ovdje se trgovalo solju, željezom i drvom. Bakar je najveći grad u kraljevini Hrvatskoj upravo zbog jake trgovačke aktivnosti grofova Zrinskih, što je potrajalo i nakon smaknuća Petra Zrinskoga 1671. zbog urote protiv cara Leopolda Habsburškog. Tada je Bakar konfisciran i stavljen pod državnu upravu.