Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

120 godina – Gospa Trsatska

Gospa Trsatska
nepoznati autor
18. stoljeće
papir, bakrorez
48,3 × 36,3 cm
PPMHP KPO-LZ 2185

Crkva Majke Božje na Trsatu stoljećima slovi kao najpoznatije hrvatsko proštenište. Slava prošteništa počiva na predaji koju prvi spominju loretski ljetopisci u 15. stoljeću, a u 17. i 18. stoljeću i trsatski historiografi Franjo Glavinić, Juraj Ksaver Marotti, Petar Francetić, Karlo Pasconi.
U svojoj knjizi Historia Tersattana opat Franjo Glavinić navodi da je 1291. gospodar Trsata knez Nikola I. Frankopan, sin Bartola V, kneza krčkog, hvarskog i bračkog, te njegovo ime veže uz legendu o prijenosu Nazaretske kućice na Trsat.
Po predaji Franjo Asiški na putu za Siriju 1212. godine doživljava brodolom i prisilno se iskrcava na kvarnersku obalu. Usnuvši, ima viziju o prijenosu Nazaretske kućice na Trsat. Vizija se obistinila. U noći 10. svibnja 1291. na Ravnici, u blizini trsatske gradine, pojavila se Sveta kuća, koju su anđeli donijeli iz Nazareta i u kojoj je odrasla i primila Navještenje Djevica Marija. Tri godine kasnije, 10. prosinca 1294, kućica nestaje i pojavljuje se u Loretu, u blizini Ancone. Kako bi provjerio navode predaje o prijenosu Svete kućice, knez Nikola I. šalje u Nazaret izaslanstvo, u kojemu je i trsatski župnik Aleksandar. Po povratku izaslanstva i potvrdi Čuda prijenosa, knez na istome mjestu podiže kapelu, koja ubrzo postaje stjecište vjernika.
Neki autori putovanje Svete kućice povezuju uz križarske vojne, odnosno uz pad tvrđave Acre 1291. godine u ruke muslimana.
Vjerojatno povijesno objašnjenje prijenosa i putovanja Svete kuće povezano je s djelovanjem križarskih vojni, odnosno uz pad tvrđave Acre, posljednjeg kršćanskog uporišta u Svetoj Zemlji, 1291. godine u ruke muslimana. Tada križari u Europu prenose najvrednije im relikvije, među kojima su bili i ostaci Nazaretske kućice.
Zalaganjem sinova kneza Bartola VIII, Stjepana II. i Ivana V, papa Urban V, saznavši da je prvotno Sveta kuća bila na Trsatu i sažalivši se na hrvatske hodočasnike u Loretu, šalje iz Rima, po ocu Bonifaciju Napuljcu, apostolskom propovjedniku, čudotvornu Bogorodičinu sliku, rad Svetog Luke. Slika, poznata pod nazivom Majka Milosti, zapravo je prijenosni, putni oltarić oblikovan kao triptih. Središnji je motiv triptiha Bogorodica s Djetetom, a na vratnicama su scene Navještenja i Raspeća, ispod kojih su prikazani sveci, među kojima je i prepoznatljiv lik sv. Bartola. Prikaz tog sveca upućuje na to da je sama slika usko povezana s ličnošću Bartola VIII. Frankapana, koji umire 1360.
Na dan Male Gospe, 8. rujna 1715. uz veliko slavlje prepošt kaptola u Novom Mestu Juraj Ksaverije Marotti okrunio je zlatnim krunama, dobivenim od Vatikanskog stolnog kaptola, glave Isusa i Marije, i tako je slika Trsatska Gospa prva Marijina slika izvan Italije okrunjena krunama iz Rima.